Zabavišta mladih

Ima ljudi koji kupuju price za razonodu, da bi, ne znajuci koliki je to grijeh, s Allahova putu odvodili… (31:6).

Zivot na ovome svijetu nije nista drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je zivot, kad bi samo oni znali! (29:64).

Nakon napornog, cesto dosadnog sjedenja u skolskim klupama, mucenja po fakultetskim predavaonicama, na radnim mjestima, u kucama. Mladi osjecaju potrebu za razonodom. Za to im sluze kafici, restorani bifei, kafane, a uvecer i diskoteke. Kafane i diskoteke su izum naseg vremena, nicu u kasabama jednako kao i u velikim gradovima. Njihovom “progresu” doprinosi reklama na radiju i televiziji, propaganda u stampi, masovna produkcija ploca, kaseta i video kaseta, video-spotovi prepuni obnazenog ljudskog tijela i razorne muzike. Proizvodjaci ovih sadrzaja namirisali su pune dzepove u praznom prostoru mladalackog bespuca. Svijet je preplavljen izazovom besposlice i dimnih zavjesa umjesto razgovora, glasnom muzikom umjesto istinom, sivilom kafica i diskoteka umjesto svjetla opredjeljenosti.
A roditelji, uvjereni kako su skole teske i kako za njih treba mnogo muke i znoja, ne opterecuju svoje sinove i kceri nikakvim obavezama. Oni stoga rijetko sta rade u kuci, a postedjeni su i mekteba i dzamija, dovojno je ono od ramazana do ramazana. ili ni to.

Neka mezimci samo uce. I neka sami smisle kako ce provesti pauze i slobodne dane. Mnogi se brzo odluce, ceka ih raja, novi hit, a preostali zarad prijatelja i da ne bi bili po strani kad se prepricavaju ”provodi”, odlaze u diskoteke. Neki opet, barem za kratko, da bi pripadali sebi slicnima po dobi i mjestu zivota, da bi se poistovjetili duhovno, da nadju sagovornika, da se dopadnu, da se druze, mozda da nesto saznaju. Roditelji ili ne znaju sta je diskoteka ili vjeruju na “rijec” svojim sinovima i kcerima da nista lose nece ciniti.
Zreliji, studenti ili zaposleni, odavno su zagrizli isti kolac, oni vec imaju svoju stalnu raju, svoj kutak, provode vrijeme u kaficima i diskotekama, jer kad ce ako ne sada u najljepsim godinama!

Sta je to sto mlade odvodi na ovakva mjesta? Muzika je najcesci odgovor konzumenata diskousluga, ili je mozda kako neki upozoravaju, otpor prema svemu sto nisu sami stvorili: porodicnoj sredini, vrijednostima laznog morala i konvencija koje susrecu, otpor svim vrijednostima sto im se nude. Prisjetimo se da je svaka muzika i svaka umjetnost izraz duha vremena u kojem je nastala. Muzika koja se slusa u kaficima to najbolje potvrdjuje. Zar brzi ritam, buka, nepovezanost, razornost, snazni zvucni efekti elektricnih gitara, bubnjeva i udaraljki, promukli, pocijepani, piskavo-krestavi glasovi vokalnih izvodaca, tekstovi koji pozivaju na seks, drogu, alkohol, zar oni ne govore dovoljno o psihickoj nesredjenosti, neuravnotezenosti, beznadju i besmislu onih koji je pisu i sviraju?
Ta muzika slusaoca dovodi u stanje u kome se nagoni i emocije rasplamsavaju, kao pod dahom ogromnog mijeha, a nelagodnost, uznemirenost, cudna toplina puna jeze, (ali i nasilje) pronalaze svoje mjesto pod kozom. Jedan od strucnjaka za ovu problematiku veli:

“Poznavajuci sve cinjenice koje smo spomenuli mozemo zakljuciti da, ako je muzika vokalno-instrumentalnih grupa sa svim svojim intenzitetom, tonsko sumskim kvalitetima, ritmom, kao i vizuelnim napadnim efektom, slusana naprimjer u dvorani koja nije akusticna, tada nastaje stetno delovanje te muzike, jer zicani, duvacki ili udaracki instrumenti sa preteranim vokalnim ekscesima vrse silan psihicki, culni, fizicki i emotivni, pritisak naslusaoce. Ta muzicka melodicka buka, u maloj dvorani, sa mnogo instrumenata, pravi je vokalni i sumeci pakao koji moze djelovati na nervni sistem i na hormonalni sistem. Danas nije vise rijetkost da kod mladih ljudi ispod osamnaest godina, imamo lucajeva hiperfunkcije stitne zljezde (dolazi do preteranog i prevelikog stvaranja hormona tiroskina) koji je vrlo vazan u metabolickom procesu. a to je ozbiljno oboljenje. Ova bolest karakterise izmedu ostalog preterana psihoafektivna nadrazljivost, gubljenje tezine, pa cak i smetnje na srcu.

Muzicka buka, koja, ako traje duze vremena i slusase redovno djeluje pre svega na sam luh izvodaca i slusalaca, a zatim i na nervni sistem, emotivno afektivnu sferu koja moze da stvori uznemirenog i vjecitofurioznog covjeka bez programa, bez stava i ozbiljnosti u zivotu. ”Ljudi nisu svjesni, ili nisu dovoljno svjesni, da njihov svakodnevni zivot nadziru mocne grupe, koje s medija sistematski ispaljuju kisu pazljivo odabranih i organizovanih simbola, cija funkcija nije svijet nego da iskoristi potrebe svijeta. Osnovna svrha ovih duhovnih radijacija sastoji se u “podesavanju” ljudskih dusa, a osnovna posljedica u savijanju njihove volje za samoodredjenjem. Mi smo opkoljeni ustanovama koje se takmice da zadovolje nase nagone na taj nacin sto ce ih temeljito eksploatisati.

Ne zaboravimo da medu gomilama koje se zadovoljavaju ima mnogo onih koii svjesno ili nesvjesno bjezeod sebe i traze zaborav. Varamo se ako mislimo da se gomile zabavljaju iz ciste potrebe za razonodom. To je samo privid, i ako zavirimo ispod povrsine toga vidljivog ponasanja, otkricemo da je potreba za razonodom, izraz dublje potrebe da se pobjegne od sebe, od stvamosti koja nas postvaruje. Jedina stvar koja nas tjesi u nasoj bjedi jeste razonoda, ali je ustvari ta razonoda nasa najveca bijeda. Jer je ta razonoda glavna stvar koja nas sprjecava da mislimo o sebi i na taj nas nacin neosjetno upropascuje. Da nema te razonode bilo bi nam mucno, i ta muka bi nas gonila da trazimo neko pouzdanjije sredstvo da se muke rijesimo. I dok nas razonoda zabavlja smrt se priblizava i cobjekov zivot prodje u zabludi i zaboravu na Uzvisenog Allaha. Lakse je podnijeti smrt kada se na nju ne misli nego i pomisao na smrt kad nam ona prijeti.

Ko prihvati islam ostvarice svoje nade, svoju teznju za srecom i zadovoljstvom. Islam ce mu pokazati ono sto je duboko u sebi slutio, cesto ne mogavsi to ni izraziti. On ce ga spasiti onoga od cega je bjezao. Spasice ga nihilizma, letargije, uznemirenosti, nasilnistva, alkohola, droge bolesti, neuroza, duhana, tuge, samoce, melanholije, pesimizma itd. Islam nas ne obmanjuje kao sto je to slucaj sa haram razonodama i zabavama. Kaze Uzviseni: ”Allah ce spasiti one koji su Njegova naredjenja izvrsavali, a Njegovih zabrana se klonili, i oni ce postici ono sto su zeljeli: zlo ih nece doticati i oni nece tugovati” (39:61).

Islam ne uci ljude da je sve u zivotu “med i mlijeko” ako se samo izgovori La illahe ilAllah. Islam je realan, zivotan. On govori o teskocama i patnjama, o razlicitim vrstama kusnji:  Kaze Allah u Kuranu: ”Mi cemo vas dovoditi u iskusenje malo sa strahom i gladovanjem, i time sto cete gubiti imanja i zivote i izostajanjem plodova vaseg rada. A ti obraduj izdrzljive!” (2:155)

Islam pruza istinu o prirodnim i drustvenim zakonitostima koje je uspostavio Allah dzelle sanuhu, a otklanja lazi i privide koji se, kao rijetko kada ranije, zele prikazati istinama. Reci: “Dosla je istina, a nestalo je lazi. Laz zaista nestaje!” (17:81).

Ukljucite se, trazite ili sacinite islamski dzemat sa vasim vrsnjacima i vrsnjakinjama, pa umjesto u diskotekama i kaficima prijateljujte u mektebima, djamijama, kucama, mahalama, skolama, na izletima i u prirodi. Tamo cete, u drustvu istinskih prijatelja, moci osjetiti slast zivota blagodat zivljenja, velicinu i vrijednost dara koji vam je povjeren stvaranjem, moci cete ostvariti islam. Ne zaboravite, za zivot i sve cime se koristite sto vam je dato na raspolaganje, za sve ce se odgovarati. U islamu zivot nije zabava i igra, vec ljepota i odgovornost.