Pušenje – štetna i ružna navika

ŠTETNA I RUŽNA NAVIKA

Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

Historijat pušenja duhana počinje 1492. godine.

Na novootkrivenim prostorima Amerike španski osvajači su sa čuđenjem gledali kako domorodačko stanovništvo uvlači u sebe dim uvrnutih listova neke biljke.Poslije toga duhan je prenesen u Evropu i sa njim i navika pušenja duhana.U šesnaestom stoljeću Ser Robert Relej je uveo žvakanje duhana na engleskom dvoru. Tada su se svi podanici engleske kraljice morali učiti “novoj vještini”.

Tako je pušenje duhana postalo moda.Pušenje duhana na našim prostorima ima dugu tradiciju i vremenom se veoma proširilo među stanovništvom.Međutim, na pušenje se različito gledalo u pojedinim zemljama. Dok je u nekim zemljama bilo obavezna društvena norma, drugi su zabranjivali i strogo kažnjavali svaki pokušaj pušenja.Danas ima veliki broj pušača, ali i onih koji ukazuju na veliku opasnost od pušenja .Prema današnjem shvatanju pušenje je ovisnost, što znači da pušač postaje psihički, a ponekad i fizički ovisan o cigareti.Tako se pušenje može uvrstiti među druge bolesti ovisnosti (alkoholizam i narkomanija).

NIKOTIN

Duhan je sušeni list istoimene biljke, a nikotin je njen najvažniji sastojak.Pored nikotina u duhanu se nalazi još oko 500 poznatih štetnih sastojaka. Nikotin je vrlo jak otrov. Kada bi se izdvojio čisti nikotin iz pet cigareta ili jedne cigare i ubrizgao u venu čovjeka, to bi bilo smrtonosno za njega.

Uzroci uŽivanja duhana

Uzroci uživanja duhana su mnogobrojni. Ovoj navici su sklone pretežno neprilagođene, nekritične, povodljive i imitaciji sklone, naročito mlade osobe.

Uzroci pušenja duhana koji se najčešće navode u literaturi su sljedeći:

-Znatiželja – da se proba da li se može pušiti. Mnogi uspiju dokazati da mogu, ali usput steknu naviku koje se kasnije vrlo teško ili nikako ne mogu riješiti.

-Želja da se bude sličan starijima. Ponekad je prihvatanje pušenja neka vrsta “pristupnice” određenoj grupi vršnjaka.

Nerijetko, mladi ljudi koji ne bi željeli pušiti, ne znaju kako da odbiju pušenje, a da pri tome ne budu od grupe omalovažavani, ili čak odbačeni. Ako kod mladog čovjeka nije izgrađena čvrsta ličnost i nema oslonaca u porodici koja mu daje osjećaj samopouzdanja i stabilnosti, on vrlo lahko podliježe uticajima neformalnih grupa, koje mu u podsvijesti nadoknađuju ono što mu nedostaje u porodici.

-Imitacija je snažan psihološki činilac koji utiče da mladi započnu sa pušenjem. Oponašaju se roditelji, stariji rođaci, junaci sa filma, TV, estrade itd.

-Mnogi mladi ljudi počinju pušiti iz protesta, u znak nezadovoljstva, zabrinutosti ili pobune protiv autoriteta.

-Neki počinju pušiti jer smatraju da im to pomaže u društvenim kontaktima.

-Pušenje se često upražnjava prilikom ugodnih događaja – poslije jela, prilikom odmora, pri ćaskanju, tako da se stvara uslovni refleks: cigareta – ugodnost.

-Masovni mediji mogu mnogo doprinijeti promociji zdravlja i zdravog načina života, ali mogu i negativno uticati na opredjeljenje mladog čovjeka.

-Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja duhana među mladima. Istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najčešće postaju pušači i njihova djeca.

-Značajni faktori u nastanku pušenja su i društveno-socijalni, osjećaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za nečim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjećaj psihičke napetosti i nesigurnosti.

Rasprostranjenost pušenja

Sve je veći broj pušača među omladinom, pa čak i među djecom. Omladinsko doba je period u kojem se najveći broj mladih ljudi “opredijeli” za uživanje duhana.

Prema našim istraživanjima puši 0,9% učenika osnovne škole, a 27,97% učenika srednje škole. Od ukupno anketirane ženske omladine III i IV razreda srednje škole puši 44,59%, a od ukupno anketirane muške omladine III i IV razreda srednje škole puši njih 40,68%. Ova istraživanja su potvrdila ranija saznanja da u posljednjem razredu srednje škole puši oko 40% učenika, te da 75% pušača stiče ovu naviku prije osamnaeste godine života.

Većina pušača živi u zemljama u razvoju, njih 70 – 75%. U zemljama u razvoju puši 50% muškaraca i 8% žena. U razvijenim zemljama puši 41% muškaraca i 21% žena. Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

Uticaj pušenja na zdravlje

Fizička kondicija i dobro zdravlje mogu biti narušeni pušenjem. Polovina mladih koji u tom dobu počnu pušiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom života, umiru od bolesti čiji je uzrok pušenje, ili je povezano sa pušenjem.

Pušenje je rizični faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja upućuju da je pušenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih slučajeva, a prognozira se da bi se taj dio mogao utrostručiti do 2020. godine. Prema sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih pušača pušenje je u 50% slučajeva uzrok smrti. Polovina njih umrijeće u srednjoj životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. U razvijenim zemljama umrlo je 1995. godine 514.000 pušača od raka pluća, kao i njih 625.000 od pušenjem uzrokovanih srčanih i drugih krvožilnih oboljenja. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušači u 30-im i 40-im godinama života 5 puta podložniji srčanom udaru od nepušača.

Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka – usne šupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne bešike, gušterače, bubrežne karlice, želuca, grlića materice. Pušenje je, također, uzrok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, niske težine novorođenčadi.

Pušenje je vjerovatan uzrok: ulkusne bolesti, neuspješnih trudnoća, povećane smrtnosti novorođenčadi.

Rizici pasivnog pušenja

Pasivno pušenje znači boravak nepušača u prostorijama gdje se puši. Istraživanja pokazuju da je pasivno pušenje jednako štetno kao i aktivno pušenje. Boravak u prostoriji u kojoj se puši (npr. za vrijeme sastanka) ima za nepušača isti učinak kao da puši po jednu cigaretu na sat. Pasivno pušenje je naročito pogubno za djecu.

Pušenje – uzrok nesreća

Proučavanja su pokazala da je trećina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Veliki broj saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja cigarete u automobilu. Vozače, najčešće, omete vruć pepeo koga vjetar ubaci u oči vozača, ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja i reagovanja.

Uticaj pušenja na porodični budžet

Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti porodični budžet za oko 25.000 DEM. Ovo su samo direktne ekonomske štete , ali ako bi se preračunavale štete zbog oštećenja zdravlja, i sljedstveno troškovi liječenja, te smanjenja privređivanja zbog smanjenja radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće.

Stručnjaci apeluju: “Ako se ne promjene pušačke navike u sljedeće tri decenije, umrijeće prije vremena više ljudi od posljedica pušenja, nego od AIDS-a, tuberkuloze i komplikacija pri porodu zajedno”!

Izvor: Saff