Namaz i Kur’an – spas i utjeha u teškim vremenima

Ljudi kažu da vam je vjera oslabila, ako nastavite plakati. Kažu  vam, da ako budete klanjali više, i učili Kur’an više, i ako budete bolji vjernik, tada više nećete biti tužni i nećete imati probleme koji vas sad muče. Kažu vam da jednostavno trebate preći preko toga. Evo nečega što možete sa njima podijeliti:

Poslanik Jakub, alejhi-s-selam, je puno plakao za svojim sinom Jusufom. On nije bio tužan jedan dan. Ili jedan mjesec. Ili godinu. On je bio tužan decenijama. Njegove su suze tekle tako snažno da su istopile njegov očni vid. I pored njegovih suza, pored njegove ljudske tuge, on je bio među najboljim vjernicima koje je Allah, dželle še’nuhu, dao na Zemlji. Jakubove suze nisu značile da je njegova vjera u Allaha bila slaba ili da je poljuljano njegovo oslanjanje na Njega.

Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, je Kur’an direktno objavljivan. On je najduže i najviše ibadetio, najduže klanjao sa potpunom skrušenošću i sa najjačom vezom za Gospodarem koja može postojati. I pored toga, njemu je nedostajala njegova supruga Hatidža, čak i deset godina nakon njene smrti. On, sallallahu alejhi ve sellem, je nije ‘prebolio’. Nastavio je sa svojim životom, ali mu je njegova supruga veoma nedostajala. I u redu je da nas te stvari bole.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je plakao na mezaru svoje majke iako su prošle decenije od njenog preseljenja na ahiret. To nije umanjilo snagu njegov vjere. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je plakao dok je u naručju držaosvog umirućeg sina, ali to nije umanjilo njegovo povjerenje u Božiju mudrost.

Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, snažna veza sa Allahom nije značila da će njegov život biti pošteđen problema i srčanih bolova. Ako je duhovno najizgrađenija osoba – koja je znala najviše Kur’ana i činila najviše ibadeta – mogla trpiti bol zbog velikih emocionalnih gubitaka i bolova – šta onda reći za nas!?

Namaz i Kur’an su pojasevi za spasavanje koji nas drže na površini onda kad se počnemo daviti. To ne znači da nećemo biti bačeni u okean. To ne znači da se ponekad nećemo osjetiti kao da više ne možemo disati i kao da nas nešto vuče dolje. Ali čak i kada se suočimo sa najvećim talasom, čak i kada gutamo vodu i borimo se za vazduh, vjera znači da čak i tada znamo da imamo Nekoga Ko će nas izvući i održati na površini i pomoći nam da se ponovo vratimo na sigurnost kopna.

Otiđite na terapiju (veoma važno). Potražite podršku od vaše okoline. Uložite vrijeme u brigu o sebi. Ne dopustite nikom da vam oduzme vaše sigurno sklonište –blisku vezu sa Allahom. Allah je Onaj pred kojim možete biti ranjivi. Allah je Onaj pred Kim se možemo otvoriti. Allah je Onaj pred Kim možemo pokazati svaku nesigurnost, a znati da smo i pored toga vrijedni.

A kada ljudi kažu: „Zar nisu problemi dovoljno dugo potrajali?“, dajte im do znanja da su za poslanike iskušenja trajala duže. A poslanici su nam pokazali da, sa Allahom, mi možemo uspjeti.

Autor: hfz. Maryam Amiribrahimi
Preveo: hfz. Nedim Botić – minber.ba