Uzvišeni mi je podario bolje i ljepše od onog što sam željela

Do svoje 30-te godine nisam razmišljala o hidžabu, vjerovala sam u Allaha, obavljala namaz i trudila se koliko-toliko da budem u vjeri, ali hidžab nažalost nije bio moj nijjet. Muž je konzumirao alkohol, namaz je obavljao od bajrama do bajrama, živjeli smo kao većina muslimana u Bosni. 2017 godine dobila sam posao, meni tada savršen, potpisala sam ugovor na godinu dana i sve je bilo odlično. Nakon samo dva mjeseca od potpisivanja ugovora saznam da sam trudna (treća trudnoća). Kada sam bila na razgovoru za posao rekla sam da imam dvije kćerke i da ne planiram više rađati, ali eto Allah dželešanuhu je imao druge planove za mene. Većina ih je rekla pa bar je sad lahko uraditi abortus, imaš dvoje, ne treba ti više, tek si počela raditi i slični komentari.

Naravno da nisam slušala druge već sam odlučila roditi i treći put po cijenu svega i naravno dobila sam otkaz. U tom periodu muž je počeo obavljati namaz sve češće, džume nije propuštao, alkohol je sve manje konzumirao. Našu treću kćerku rodila sam na dan Arefata uoči Kurban-bajrama, porod je bio težak, beba je bila 10 dana na intenzivnoj njezi. Nakon toga još par dana na neonatologiji- prognoze loše. Muž i ja smo samo u tim momentima molili Allaha da je sačuva i hvala Allahu danas je sasvim zdrava djevojčica, ali njen dolazak na ovaj svijet je nas promijenio. Muž je prestao konzumirati alkohol od ramazana 2019.godine, namaz ne propušta i od tog ramazana sam počela razmišljati o hidžabu. Najviše me brinulo kako ću se zaposliti sa hidžabom, kako će poslodavci gledati na hidžab. Dovila sam kad god bi klanjala da mi Allah olakša.

27. dana ramazana ove godine zvoni telefon, poziv za posao, dogovaram se ja sa gospođom da dolazim u petak na posao da vidim odgovara li mi. Petak prvi radni dan dolazim na posao, naravno bez hidžaba. U prostoriji ima oko 10-ak kolegica sa hidžabom, meni drago, dolazim kući i kažem mužu “to je to, nemam više šta čekati”. Subota ujutro, budim se, klanjam dva rekata dobrovoljnog namaza. Nijjetim u srcu da stavljam hidžab u ime Allaha i ja presretna, muž i kćerke isto tako. Ponedjeljak na posao odlazim sa hidžabom, sestre čestitaju i jedna prilazi kaže “ovdje namaz možeš obaviti na vrijeme”, što me još više usrećilo. Ono čega sam se plašila Allah je otklonio na najljepši način. Ne samo da sam dobila posao gdje je hidžab dozvoljen, već sam dobila i posao gdje mogu obavljati namaz. Allah Uzvišeni mi je podario više, bolje i ljepše od svega što sam sama sebi željela i elhamdulillah na svemu. Zahvala i hvala pripadaju samo Allahu Svevišnjem, jer daje samo ono što je najbolje za nas. Molim Allaha da olakša svakoj sestri na putu ka hidžabu. Amin!

Oaza Tuzla