Noć vrijednija od hiljadu mjeseci

Rekao je imam Eš-Ševkani, Allah mu se smilovao, za ajet ”Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci” (El-Kadr, 3.): ”Rečeno je da je vrjednija od hiljadu mjeseci zbog toga što se u ranijim narodima pobožnjakom ne bi smatrao osim onaj koji bi hiljadu mjeseci činio ibadet Allahu. To znači, osamdeset i tri godine i četiri mjeseca! Rečeno je i to da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primijetio da je životni vijek njegovog ummeta relativno kratak, pa se pobojao da oni ne dostignu djela onih naroda koji su imali dug život. Zbog toga mu je Allah dao Lejletul-kadr koju je učinio boljom od hiljadu mjeseci drugih naroda…“ (Fethul-Kadir, 5/634.)

Imam Eš-Ševkani,Allah mu se smilovao, također je rekao: ‘‘Mnogi komentatori Kur’ana su kazali: ‘Koje god da se djelo u njoj učini, ono je vrjednije od hiljadu mjeseci u kojima se ne nalazi Noć kadra!”’ (Fethul-Kadir, 5/633.) Njene blagodati obasipaju Allahove vrijedne robove sve do svanuća, a i meleci se tad, Allahovom voljom i dozvolom, spuštaju na Zemlju!

Noć odredbe

Nazvana je Noć odredbe (ar. kadr) zbog svoje veličanstvenosti i važnosti kod Uzvišenog Allaha, zatim zbog skrivanja ljudskih sramota i mnoštva opraštanja grijeha koja se dese upravo te noći. To je Noć opraštanja, kao što se navodi u hadisu: ”Ko provede Lejletul-kadr sa imanom i nadajući se nagradama, bit će mu oprošteni svi protekli grijesi!” (Buharija, 1910; Muslim, 760)

Neki su kazali da je nazvana svojim imenom zbog toga što se te noći određuju i zapisuju odredbe stvorenjima za narednu godinu. Tada se određuju život i smrt, spašeni i upropaštni, sretni i nesretni, ponosni i poniženi, i sve drugo što Uzvišeni bude želio da se desi u narednoj godini, kao što kaže:” Ha-mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u njoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna! (Ed-Duhan, 1.-6.)

Rekao je šejh Muhammed el-Emin eš-Šenkiti, Allah mu se smilovao: ”Pojašnjenje značenja ovog ajeta bi glasilo da Uzvišeni Allah svake noći Lejletul-kadra u godini obznanjuje i određuje melekima, detaljno i koncizno, sve što se treba dogoditi u toj godini do nastupanja Lejletul-kadra iz sljedeće godine. Tada se obznanjuje trajanje životnih vijekova, opskrbe, siromaštvo i bogatstvo, plodnost i suše, zdravlje i bolest, ratovi i potresi, i sve što će se desiti u narednoj godini, pa šta god da to bilo!” (Adwa’u-l-bejjan, 5/6.)

Po mišljenju većine naših ispravnih prethodnika u Noći kadra je počelo objavljivanje Kur’ana plemenitog, jer je Uzvišeni rekao:” Mi smo ga počeli objavljivati u Noći kadr.” (El-Kadr, 1.)

Vrijeme Lejletul-kadra

Noć kadra se nalazi u mjesecu ramazanu jer je Uzvišeni Allah rekao: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanje dobra od zla.” (El-Bekare, 185.)

Po mišljenju velikog broja islamskih učenjaka, Noć kadra se nalazi u zadnjih deset dana ramazana, odnosno u neparnim noćima tih dana. Hafiz Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je naveo četrdeset i šest različitih mišljenja učenjaka o vremenu noći Lejletul-kadr (El-Feth, 4/333-338). Nakon toga je rekao: ”Najispravnije mišljenje je da se ona nalazi u neparnim noćima zadnje desetine, i da nije svake godine u istoj noći, kao što se to može razumjeti na osnovu svih hadisa koji o njoj govore.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Tražite je u zadnjih deset dana, u neparnim noćima!” (Buhari, 1912; Muslim, 1167)

Od svih neparnih noći zadnje desetine ramazana, u sedam zadnjih je velika mogućnost da bude Lejletul-kadr, upravo zbog hadisa koji se prenosi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da su neki ljudi, ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sanjali da je Lejletul-kadr u zadnjih sedam dana ramazana, pa im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Primjećujem da su se vaši snovi podudarili u pogledu toga da je ona u sedam zadnjih dana, pa ko je bude tražio, neka je traži u sedam zadnjih dana!” (Buharija, 2/69, odnosno El-Feth, 3/59-60; Muslim, 3/170.)

Veliki broj ashaba i većina islamskih učenjaka su smatrali da je Noć kadra dvadeset i sedme noći ramazana. Čak se spominje da se Ubejj ibn Ka’b, radijallahu anhu, bez ikakve iznimke zaklinjao da je ona te noći, jer se prenosi od Muavije, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Lejletul-kadr je dvadeset i sedma noć!” (Musned imama Ahmeda i Ebu Davud, 1386; Šejh Albani je hadis ocjenio vjerodostojnim.)

Ovu činjenicu treba shvatiti na način da te noći Lejletul-kadr biva učestalije, za razliku od ostalih neparnih noći, te da nije uvijek dvadeset i sedme noći! Naprotiv, nekada može biti i dvadeset i prve noći ramazana, jer se i tako bilježi u vjerodostojnom hadisu od Ebu Seida, radijallahu anhu. Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je rekao: ”Mudrost skrivanja Lejletul-kadra je u tome da se postigne marljivost pri njenom iščekivanju, što je suprotno slučaju kada bi se ona obznanila, jer bi se sav trud sveo samo na tu noć. To je slično onom času koji biva petkom…” (El-Feth, 4/339.)

Znaci mubarek noći

U Muslimovom Sahihu se bilježi hadis od Ubejj ibn Ka’ba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavijestio o znacima Noći kadra, te je spomenuo da Sunce njenog jutra izađe bez svojih zraka! Zatim, vjerodostojnim hadisom od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, a koji je zabilježio Ibn Huzejme, je potvrđeno da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Lejletul-kadr je blaga (vedra) noć, niti je vruća niti je hladna, u njenom danu Sunce biva crvenkasto i slabašno!” (Sahih ibn Huzejmeh, 2192)

Također, imamo i hadis sa dobrim lancem prenosilaca, koji je zabilježio imam Et-Taberani od Vasileh ibn el-Eske’a, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Lejletul-kadr je svjetlosna noć, niti je vruća niti hladna, u njoj se zvijezdama ne pogađa!” (Vidi Medžme’u-z-zewaid, 3/179.)

Neki učenjaci su spomenuli i druge znakove Noći kadra, međutim, oni nemaju svoje uporište i nisu vjerodostojni. Među njima su sljedeći: da se drveća saginju i ponovo vraćaju sa svojim granama do zemlje, da se ne čuje lavež pasa, da svjetlost biva na svakom mjestu, pa čak i na izrazito mračnim mjestima, da ljudi tad mogu svugdje čuti selame i sl.

Kako ćemo je provesti

Općenito gledavši, ramazan je prava prilika za iskreni samoobračun zbog svih životnih nedostataka i propusta u našem odnosu prema Stvoritelju, i to je prilika da donesemo čvrstu odluku o iskrenom pokajanju i popravku stanja. To je prilika da razmislimo o svojim djelima, da se korigujemo, vratimo u okrilje Allahove milosti i namjere o razlozima našeg stvaranja i još smjelije krenemo putevima Njegovog zadovoljstva, naročito u Noći kadra u kojoj je spas, oprost i sigurnost do svanuća. Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uobičavao, kada bi nastupilo deset zadnjih dana (tj. deset zadnjih dana ramazana), da oživi noć, probudi svoju porodicu i da stegne donji dio svoje odjeće”. (Buharija, 3/61; Muslim, 3/175.)

A u predaji koju su zabilježili imam Ahmed (6/256) i Muslim (8/1175), Allah im se smilovao, se kaže: ”U zadnjih deset dana bi se posebno trudio, što ne bi činio u nekim drugim danima.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi posebno bio pažljiv u iščekivanju Noći kadra, znajući i žudeći za svim njenim vrijednostima, ali i želeći da na njenu posebnost ukaže i čitavom ummetu.

Noći zadnje trećine ramazana provodio bi u ibadetu i ne bi spavao. Skrušeno bi se obraćao svome Gospodaru, suzama kvasio i natapao svoju bradu, želeći da bude jedan od onih kojima će se Uzvišeni Allah te blagoslovljene noći smilovati, i uputiti ga da postigne sve njene tajne i veličanstvene blagoslove i blagodati koje traju do svanuća. Njegove mubarek noge bi znale oticati, jecaji srca i duše kroz plač ga njegovim ukućanima izdavati, a želio je samo da bude iskreni i pokorni rob Gospodara nebesa i Zemlje!

Budio bi i svoju porodicu i na blagodati blagoslovljene Noći kadra ukazivao svojim komšijama i prijateljima, jer je ljudima želio kao i samome sebi! A, zar ima išta vrjednije na ovom prolaznom svijetu od toga da ljudima želiš da sa njima Uzvišeni Allah bude zadovoljan, da budu vječito sretni i zadovoljni, da se u Džennetu vječno naslađuju onim što oči do tada nikada nisu vidjele, uši nikada za to nisu čule, niti je ikada iko mogao na takve, vječite blagodati i užitke i pomisliti!? To je znak iskrene ljubavi i mjerilo je prijateljstva!

Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je rekao: ”Probudio bi svoju porodicu… Tj. radi molitve.” A Tirmizija i Muhammed ibn Nasr su zabilježili hadis od Zejnebe bint Ummi Seleme da je rekla: ”Kada bi od ramazana ostalo samo deset dana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikoga od svoje porodice, sposobnih za klanjanje noćnog namaza, ne bi ostavljao!” (El-Feth, 4/342)

Aiša, radijallahu anha, ga je upitala: ”Allahov Poslaniče, ako budem znala koje noći će biti Lejletul-kadr, šta ću u njoj izgovarati?“ Reci: ”ALLAHUMME, INNEKE AFUWWUN, TUHIBBU-L-AFWE, FA’FU ‘ANNI (Allahu moj, Ti potpuno grijehe opraštaš i voliš opraštati, pa mi oprosti!).” (Tirmizi, 3513; Ibn Madže, 3850; Hakim, 1/530; i drugi) ”…da stegne donji dio svoje odjeće” – odnosno, posvetio bi se striktno ibadetu, a udaljio od žena, jer: ”Ko provede Lejletul-kadr sa imanom i nadajući se nagradama, bit će mu oprošteni svi protekli grijesi!” (Buharija, 1910; Muslim, 760.)

Mnoštvo je načina činjenja ibadeta u Noći kadra, počevši od zikra, dova, učenja Kur’ana, stjecanja šerijatskog znanja, pokajanja, samoobračuna i sl. Međutim, za sposobne je posebno pohvalno ovu noć provesti u noćnom namazu, jer je vrijednost namaza te noći izuzetna, s obzirom da se u njemu vjernik direktno obraća svome Gospodaru određenim dovama, učenjem Kur’ana i činjenjem sedžde i rukua. Molim Uzvišenog Allaha, Gospodara Arša Veličanstvenog, da nas uputi da probdijemo Noć kadra i da nas Allah u toj noći obaspe Svojom milošću i podari nam berićet u našim životima, porodicama i imecima. Amin!

prof. Smail L. Handžic

www.saff.ba