Vrijednost svetog mjeseca zul-ka’de

Priredio: Adnan Fetić

Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, i neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

U islamu su četiri sveta mjeseca: muharrem, redžeb, zul-ka’de i zul-hidže, u kojima je, zbog njihove svetosti i vrijednosti, Allah zabranio činjenje zuluma, nasilja, nepravde. Ali, isto tako dobra djela koja se čine u ovim mjesecima mnogo su vrednija nego u drugim mjesecima. U ovom tekstu navest ćemo neke od odlika, blagodati, propisa i zanimljivosti o mjesecu zul-ka’de.

• Mjesec zul-ka’de je jedanaesti mjesec u hidžretskoj godini. Nazvan je tako jer su Arapi u njemu zbog njegove svetosti odustajali od bitki, napada i borbe, i pripremali se za hadž. (Ibn Manzur, Lisanul-areb, 3/357; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-azim, 4/147)
• Mjesec zul-ka’de jedan je od četiri sveta mjeseca i on je prvi od tri sveta mjeseca koja dolaze zaredom: zul-ka’de, zul-hidže, muharrem, a redžeb dolazi poslije, zasebno. Rekao je Uzvišeni Allah: “Broj mjeseci u Allaha, zaista, je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta” (Et-Tevba, 36). U hadisu se kaže: “Vrijeme se vratilo i opet je isto kao što je bilo i na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju (dokinuta je praksa predislamskih Arapa da premještaju muharrem od mjeseca do mjeseca, Poslanik je to dokinuo i vratio ga na njegovo izvorno mjesto, prvog mjeseca u godini, op. prir.). Godina ima dvanaest mjeseci, a od njih su četiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, te redžeb plemena Mudar, koji se nalazi između mjeseca džumadel-uhra i mjeseca ša’bana.” (Buhari, 3197; Muslim, 1679)
• O mudrosti rasporeda svetih mjeseci u godini hafiz Ibn Hadžer, rahimehullah, rekao je: “Mudrost zbog koje je muharrem prvi mjesec jeste da godina počinje i završava svetim mjesecom, a također i da u sredini godine bude sveti mjesec, tj. redžeb, dok na kraju dolaze dva uzastopna sveta mjeseca (zul-ka’de i zul-hidže, op. prir.) radi vrijednosti završetka i jer se djela cijene po završetku.” (Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 8/108)
• Ovi sveti mjeseci, među kojima je i zul-ka’de, imaju veliku vrijednost kod Allaha, džellešanuhu, stoga je u njima zabranio da čovjek čini nepravdu, grijehe i da prekoračuje Allahove granice. Uzvišeni kaže: “…u njima sebi nepravdu (zulum) ne činite!…” (Et-Tevba, 36), što znači: Ne činite sebi nepravdu u ovim svetim mjesecima, jer su grijesi koji se počine u ovom mjesecu teži i gori nego grijesi u drugim mjesecima. Iako su nepravda, zulum, i griješenje općenito zabranjeni i u drugim mjesecima, zbog veličine i svetosti ovih mjeseci kod Allaha, džellešanuhu, ta zabrana je na većem stepenu u ovim mjesecima. Katada, rahimehullah, rekao je: “Zulum u svetim mjesecima strožije je zabranjen, teži je grijeh i više kažnjiv nego zulum u drugim mjesecima, iako je zulum općenito težak grijeh, ali Allah posebno vrednuje ono što On hoće.” (Taberi, Džamiul-bejan an te’vili ajil-Kur’an, 14/238; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-azim, 4/148)
• U predislamsko doba Arapi su poštovali svetost Meke i svete mjesece do te mjere da se nisu bojali da će im bilo ko nanijeti kakvu štetu u tim mjesecima, niti su tražili krvnu ili bilo kakvu osvetu u njima. Ako bi čovjek u svetim mjesecima ili unutar granica Meke sreo ubicu svoga oca ili brata, ne bi mu se svetio, uznemiravao ga ili napadao. (Taberi, Džamiul-bejan an te’vili ajil-Kur’an, 2/521 i 11/440; Kurtubi, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 6/326)
• Svi muslimani dužni su da poštuju svetost i veličinu svetih mjeseci, pridržavajući se u njima Allahovih propisa i granica, izvršavajući u njima Njegove farzove, i obaveze prema Gospodaru, trudeći se da Mu budu pokorni i da Mu čine ibadet onako kako je On zadovoljan, čuvajući se da čine sebi nepravdu čineći grijehe, ono što je Allah učinio haramom ili prelazeći Njegove granice, posebno u ovim mjesecima, a i općenito u svim mjesecima.
• Zul-ka’de je jedan od mjeseci hadža. Rekao je Uzvišeni: “Hadž je u poznatim mjesecima” (El-Bekara, 197). Ibn Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Mjeseci hadža su: ševval, zul-ka’de i deset prvih dana zul-hidžeta.” (Predaju bilježi Buhari u Sahihu, Knjiga o hadžu, poglavlje “O riječima Uzvišenog: ‘Hadž je u poznatim mjesecima…’”, kao muallek – bez lanca prenosilaca, ali uz upotrebu sintagme kojom ga potvrđuje.)
• Mustehab je, preporučeno, obavljati umru u mjesecu zul-ka’de, slijedeći u tome Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je nakon iseljenja u Medinu obavio četiri umre, i sve u mjesecu zul-ka’de, a to su: umra u vrijeme sporazuma na Hudejbiji, 6. h. g., naknadna umra, sljedeće, 7. h. g., umra koju je obavio nakon podjele ratnog plijena iz Bitke na Hunejnu, 8. h. g., i umra zajedno sa oproštajnim hadžom (ušao je u ihrame i obrede u mjesecu zul-ka’de, 10. h. g., a obavio je u mjesecu zul-hidže, jer je obavio vrstu hadža koji se zove kiran – tj. da se spoji hadž i umra). (Buhari, 1778; Muslim, 1253; Nevevi, El-Minhadž šerh Sahihu Muslim, 8/235)
• Umra obavljena u mjesecu zul-ka’de vrednija je od umri obavljenih u drugim mjesecima, osim ramazana (Ibn Baz, Medžmuul-fetava, 17/431). Umra u ramazanu je najvrednija zbog hadisa u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Umra obavljena u ramazanu ima vrijednost kao i hadž ili ravna je (po vrijednosti) hadžu sa mnom.” (Buhari, 1863; Muslim, 1256)

Određeni učenjaci iz prvih generacija – selefa smatrali su da je umra u mjesecu zul-ka’de i ševvalu vrednija od umre u ramazanu. To mišljenje prenosi se od Aiše, Ibn Omera, radijallahu anhuma, i Ataa b. Ebu Rebaha, rahimehullah. (Ibn Redžeb, Letaiful-mearif, str. 259).

Međutim, imam Ibn Kajjim, rahimehullah, nije kategorički zastupao ovo mišljenje i u vezi s tim rekao je: “Doista Allah za Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije odabrao osim najbolje i najpreče vrijeme za obavljanje umri, tako da je umre obavio u mjesecima hadža. Allah, džellešanuhu, ove je mjesece odlikovao i odabrao za ove ibadete. Učinio je da su oni vrijeme kada se obavljaju. Umra je mali hadž, pa je najpreče da se obavlja u mjesecima hadža. A mjesec zul-ka’de je najpogodniji od njih.” (Ibn Kajjim, Zadul-mead, 2/91)

U svakom slučaju preporučeno je obavljanje umre u mjesecu zul-ka’de.

• Preporučeno je postiti u mjesecu zul-ka’de, ali bez ubjeđenja da post u određenom danu u ovom mjesecu ima posebnu vrijednost. To je zato što je zul-ka’de sveti mjesec, a preporučeno je postiti u svetim mjesecima, kako se prenosi od nekolice od selefa: Ibn Omera, Hasana el-Basrija, Sufjana es-Sevrija i to je stav većine islamskih pravnika. (Ibn Redžeb, Letaiful-mearif, str. 119; El-Mevsuatul-fikhijja, 28/95)
• U mjesecu zul-ka’de desili su se veličanstveni događaji iz historije, životopisa Poslanika i historije islama, a neki od njih jesu sljedeći: Allahova odredba susreta sa Musaom, alejhis-selam, kao što kaže Uzvišeni: “Mi odredismo da čas susreta s Musaom bude kad se napuni trideset noći, i dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni za četrdeset noći” (El-A’raf, 142). Većina mufessira smatra da se trideset noći odnosi na mjesec zul-ka’de, a deset na deset prvih noći zul-hidžeta. To je stav Mudžahida, Mesruka, Ibn Džurejdža, a prenosi se i od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, tako da je upotpunio na dan Kurban-bajrama četrdeset noći, i tad je Allah s Musaom razgovarao. (Taberi, Džamiul-bejan an te’vili ajil-Kur’an, 10/414; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-azim, 3/468)
• Pohod na Benu Kurejza 5. h. g. u mjesecu zul-ka’de. (Vakidi, El-Megazi, 2/496; Ibn Hišam, Es-Siretun-nebevijja, 2/279; Ibn Kesir, El-Bidaja ven-nihaja, 8/10)
• Sporazum na Hudejbiji 6. h. g. u mjesecu zul-ka’de. (Ibn Hišam, Es-Siretun-nebevijja, 2/308). Allah, džellešanuhu, nazvao je ovaj sporazum jasnom pobjedom. Enesa, radijallahu anhu, kazuje da se Allahove riječi: “Mi smo ti, zaista, dali da pobijediš pobjedom jasnom” (El-Feth, 1) odnose na Hudejbiju (Buhari, 4834), i to je mišljenje većine mufesira. (Begavi, Mealimut-tenzil, 7/296; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-azim, 7/325)

(Neki učenjaci i historičari, kao što je Vakidi, El-Megazi, 1/384, smatraju da je u mjesecu zul-ka’de 4. h. g. bila dogovorena bitka na Bedru, tj. mala bitka na Bedru, ali ispravno je da je bila u ševvalu 4. h. g., što navodi Ibn Kesir, u djelu El-Bidaja ven-nihaja, 4/471; kao i da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oženio Zejnebom bint Džahš, radijallahu anha, u mjesecu zul-ka’de 4. h. g., kada je objavljen ajet i propis hidžaba, što navodi Ibn Hadžer, u djelu Fethul-Bari, 8/196.)

Molimo Allaha Uzvišenog da nas uputi i usmjeri da iskoristimo ovaj mjesec u pokornosti Njemu, kao i sve ostale mjesece u godini. Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, Gospodaru svjetova!

(Izvor: Muhammed Salih el-Munedždžid, 15 faide fi šehri zul-ka’de)

El-Asr, br. 108.