Šta je Valentinovo, ko je Sveti Valentin i kakav je stav islama?

Valentinovo, praznik svih zaljubljenih, praznik onih koji se vole… Radi li se samo o još jednom marketinškom triku velikih korporacija kako bismo kupovali i trošili više i ispunili prazninu između ovogodišnjih praznika, ili se tu ipak krije nešto više od toga? Kako kome. Znate li uopće kada i kako je nastao ovaj dan? Samo ćemo vam dati neka od tumačenja o čemu se tu zapravo radi i od kuda potječe ovaj praznik.

Historijat

Postoje mnoge teorije o porijeklu ovog dana. Navodi se da je praznik izvorno paganski, te da njegove arhaične komponente kasnije preuzima kršćanstvo legendom o svećeniku Valentinu. Blagdan vuče svoje korijene iz pastirskih svečanosti zvanih Luperkalije koje su se održavale u starom Rimu. U ranim danima Rimskoga carstva, divlji vukovi su lutali po obližnjim šumama i narod je pozvao jednog od svojih božanstava, Lupercusa, da vukove drži što dalje od ljudi i da štiti njihova stada. Pitamo se, zašto se Valentinovo obilježava upravo sredinom februara?

Osim sjećanja na pogubljenje svećenika Valentina, treba da znamo da su veze prema tom datumu i slijedeće:
– Kod starih Grka je od sredine januara do sredine februara bio mjesec Gamelion u kojem su slavili brak Here i Zeusa.
– U Antičkom Rimu se sredinom februara slavilo ‘božanstvo plodnosti’, Luperkus (često prikazivan polugol, obučen u kožu jarca).
– Dan 14. februar se u svijetu obilježava kao Valentinovo – „Dan zaljubljenih“

Ko je Valentin?

Valentin je bio jedan od trojice istoimenih svećenika koji je živio u 3. stoljeću u Rimu. Tadašnji car Klaudije II (Claudius) naredio je svim vojnicima da se ne smiju ženiti, jer se držalo da se vojnici s porodicama neće htjeti boriti, već će radije ostajati kod kuće sa svojim najdražima.  Svi svećenici su poštivali dekret cara, osim Valentina koji je nastavio u tajnosti obavljati obrede vjenčavanja mladih parova. Saznavši za svećenikov neposluh, car je naredio da se pogubi i smaknuće je održano na dan 14. februara.

Da je ovaj dan vjerskog karaktera najbolje prikazuje i poziv cara Klaudija koji je, neposredno prije nego je pogubio Valentina, rekao: „Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.“ Nedugo nakon smrti, narod ga je proglasio svetim, a papa Gelazije je 496. godine proglasio 14. februar danom Valentina, „zaštitnika zaljubljenih“. Tako su Luperkalije (pagansko-pastirske svečanosti) i smrt kršćanskog svećenika Valentina spojeni u jedno.

Stav islama

Islam je vjera iskrene i istinite ljubavi koja se zasniva na svemu onome što je lijepo i plemenito. Postoje razni oblici iskazivanja ljubavi koji su vjerski dozvoljeni, dok sa druge strane ima i onih oblika koji nisu dozvoljeni. Prvenstveno najveću ljubav koju čovjek treba osjećati i iskazivati jeste prema Allahu, dž.š., Njegovom poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima, tabi’inima..itd.

Jedno od Allahovih lijepih imena je El-Vedud, što znači: Onaj Koji voli i Koji je najdostojniji ljubavi i prijateljstva. Svaki mu’min je dužan zvati svoga Gospodara i puno Ga spominjati, jer Uzvišeni u Kur’anu kaže: „Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima.“ (El-E’araf, 180.) Također, Allah, dž.š., u Kur’anu veli: „Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha.“ (El-Bekare, 165.) Slijeđenje Poslanika, s.a.v.s., je dokaz ljubavi prema njemu. Uzvišeni u Kur’anu veli: „Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!’ – a Allah prašta i samilostan je.“ (Ali-‘Imran, 31.)
U hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „Niko od vas neće biti istinski vjernik (mu’min) sve dok mu ja ne budem draži od njegovih roditelja, njega samog i svih ljudi.“ (Buharija)

Neupitno je da islam prepoznaje sretne proslave i prigode u kojima se ljudi međusobno zbližavaju. U isto vrijeme, islam zabranjuje slijepo imitiranje i oponašanje zapadnjačkih tradicija i običaja kao što je slučaj sa ‘skrivenim’ kršćanskim blagdanom Valentinovim dajući mu primamljivi naziv „Dan zaljubljenih“. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu kaže: „Ko u ovu našu vjeru unese nešto što nije od nje, to je odbačeno.“ (bilježe Buharija i Muslim) U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s., nas upozorava riječima: „Čuvajte se novina u vjeri, jer svaka novina je novotarija (bid’at), a svaka novotarija je zabluda i stranputica.“

Osim toga, koncept ljubavi u islamu je jedinstven, a to je da kada musliman nešto ili nekoga voli – to mora biti isključivo radi Allaha, dž.š., i nikoga drugog. Isto se odnosi i na mržnju. Islam zahtjeva od svih muslimana da gaje ljubav jedni prema drugima i to iskazuju tokom cijele godine, a ne samo u određenim danima.

S druge strane, svjedoci smo kako se danas ljubav osjeća, kako se na nju gleda i koliko se u nju vjeruje u vremenu kada se fizička privlačnost i medijima usađeni imidži “ljepote” često pogrešno interpretiraju kao „ljubav“?! Kako razlučiti opsesiju od ljubavi, hormonalne promjene koje “zavrte” mozak samo da bi nakon nekog vremena “ohladile” ili postale manje intenzivne – a što se odmah shvata odsutnošću ljubavi i traži nova avantura, nova “najezda” intenzivnih osjećaja koja će neizbježno oslabiti i tako ispočetka… Nema nikakve sumnje da se na taj dan u svijetu potiču mnoge radnje koje su sušta suprotnost od istinitih značenja ljubavi, te dovode do moralnog pada pojedinaca.

Vjera nas uči da je brak najbolji i najčišći dopustivi odnos ljubavi koji bi trebao postojati između muškarca i žene. Brakom se ostvaruju mnogi pozitivni i korisni interesi: čuvanje od haram odnosa, odgajanje zdravog potomstva, duševna ravnoteža i smirenost, jačanje i izgradnja odnosa koji počivaju na ljubavi i međusobnom uvažavanju, te se brak smatra sredstvom za rješavanje problema izopačenosti, razvrata, poroka i duševnih trauma.

Valentinovo u islamskim zemljama

Šejh Muhammed bin Salih el-Usejmin, rahimehullah, ističe da ovaj datum nema nikakve osnove u Šerijatu niti u praksi selefa (prijašnjih generacija muslimana), te da nije dozvoljeno obilježavati ga ili proslavljati kao neki drugi praznik.

Islamska stranka u Kuvajtu je 2000. god. tražila od vlade da poduzme hitne korake zabrane prodaje onim lokalnim trgovinama koje obilježavaju i prodaju na taj dan. U obrazloženju se navodi da ta pojava predstavlja “uvoznu zapadnu ideju koja ima za cilj podsticanje nezakonitih odnosa između muškaraca i žena.” U Maleziji, Harusani Zakaria, jedan od malezijskih muftija je izjavio da se obilježavanje Valentinova kosi sa islamskim učenjima jer se taj datum veže za smrt svećenika i rimsku historiju. “Nama muslimanima ne treba ta kultura i praksa praznovjerja jer se jasno kosi sa učenjima naše vjere. Osim toga, islam je cjelokupan, savršen i vjerodostojan“, dodaje Zakaria.

Muslimanski učenjaci u Bruneima su izjavili kako obilježavanje Valentinova slabi cjelokupnu zajednicu. Oni dodaju da bi ovakva kršćanska praksa mogla ozbiljno ugroziti moralne vrijednosti svakog društva. U Indoneziji, Hasim Muzadi, jedan od alima je rekao: “Umjesto da brinemo i učimo dove za svoju braću u Iraku, Palestini, Afganistanu i dr., mi muslimani smo zaokupirani proslavljanjem tuđih nemuslimanskih praznika.”

Komercijalizacija

I dok se tako zaljubljeni cijelog svijeta međusobno darivaju ‘slaveći’ svoju ljubav, trgovci zadovoljno trljaju ruke, a proizvođači slatkiša obaraju rekorde prodaje čokolade. U suštini, najviše mu se i raduju trgovci cvijećem, parfemima, restorani i slastičarne, prodajni dućani…

Valentinovo je samo u svome simboličkom značenju dan ljubavi i zaljubljenih, dan darivanja cvijeća i sitnica koje ljubav znače voljenoj osobi. Danas taj datum mnogi smatraju produktom američkog potrošačkog društva. Samo u Americi prosječna potrošnja na taj dan iznosi 98 dolara. Svake godine milioni i milioni dolara se potroše na raznorazne poklone. Navest ćemo za primjer Kolumbiju koja godišnje profitira 600 miliona dolara od prodaje ruža koje se darivaju na Valentinovo. Istraživanja u Kuala Lampuru i Džakarti su pokazala da prodaja cvijeća na taj datum u jugoistočnoj Aziji predstavlja najunosniji biznis. Cijene tada uveliko rastu, a potražnja za buketom cvijeća je ogromna.

Imajući ove brojke u vidu, zaista je nevjerovatno koliko trgovci mogu biti uporni u svojim nastojanjima, a mi (kupci) naivni. U svakom ćete izlogu heftu dana prije i heftu dana poslije Valentinova gledati samo crvenu boju, mala i velika srca (s nogama i bez nogu) i plišane životinjice telećeg pogleda. Zbog takvog navaljivanja nemate izbora nego kupiti dragoj osobi neki poklon, jer ako ga ne kupite onda ćete tek imati problema..

Piše: Abdulkadir Indžić