Važnost učenja arapskog jezika

Arapski jezik je jezik Kur’ana Časnog. Jezik koji je Uzvišeni Allah izabrao da na njemu dostavi čovječanstvu posljednju Svoju Objavu. Jezik koji ima posebnu ljepotu i milozvučnost. Poznato nam je da nema namaza bez arapskog jezika. Da bismo mogli klanjati, nužno je da naučimo barem nekoliko sura iz Kur‘ana i dova koje učimo svakodnevno na namazu – sve na arapskom jeziku. Ljepota vjere islama se može posebno osjetiti tek sa poznavanjem arapskog jezika, jer zasigurno nije isto stati na namaz i učiti Kur’an bez znanja o onome što učimo, i stati na namaz i razumjeti svaku ili gotov svaku riječ.

Ljudi bez mnogo razmišljanja uče njemački jezik, jer ga smatraju potrebnim i korisnim za egzistenciju i poslovne prilike. Makar ga i ne voljeli, i makar im bio težak, uče ga zbog ovog svijeta. Međutim, kada je u pitanju arapski jezik, uglavnom se zaustave na ubjeđenju da je on težak jezik.

Sve što je nepoznato, ima svoje teškoće i izazove, međutim, upornost i volja, uz Allahovu pomoć, za sve daju uspjeh i dobre rezultate. Prije svega, važno je savladati pravilan izgovor harfova. Ne može niko danas naći sebi opravdanje za neispravno učenje Kur’ana (izuzev osoba koje imaju neku govornu poteškoću), danas – kada na svakom koraku imamo halke Kur’ana, halke sufare (arapskog pisma), Online akademije tedžvida i tilaveta, te dva kvalitetna fakulteta arapskog jezika u BiH, za studiozno i sveobuhvatno izučavanje istog.

Nepravilno izgovaranje harfova u potpunosti može zamijeniti značenje riječi u Kur’anu, pored toga što neispravan izgovor kvari ljepotu arapskog jezika i njegovu milozvučnost.

Osim toga, dublje učenje i proučavanje jezika Allahove Objave nam pomaže da bolje razumijemo kur’anske pouke, te da o njima dublje razmišljamo.

Uzvišeni Allah u 2. ajetu sure Jusuf kaže: „Objavljujemo je kao Kur´an na arapskom jeziku, da biste razumjeli.“

Ovaj ajet možemo razumjeti i kao našu potrebu i nužnost učenja arapskog jezika kako bismo poboljšali svoje razumijevanje Kur’ana Časnog.

Ovaj blagoslovljeni jezik nije nešto nedostižno ni našem govornom području. Ako se vratimo unazad, vidjet ćemo da su ljudi sa naših prostora pisali fascinantna djela na arapskom jeziku u vrijeme osmanske vladavine. Neki od njih nisu nikada napustili granice BiH, ali su, unatoč tome, bili vrsni poznavaoci ovog jezika, i na njemu pisali o složenim temama, ili pak tumačili različita djela arapskih autora. Neki od njih su Hasan Kafija Pruščak, Mustafa Ejubović-Šejh Jujo, Ali-Fehmija Džabić, Ibrahim Opijač, Muhamed Nerkesi, Ahmed Sudić i drugi. Gospodar Milostivi je počastio Bosnu i Hercegovinu islamom, unatoč njenoj udaljenosti od arapskog svijeta. Zbog toga, svaki musliman i muslimanka trebaju težiti ka usavršavanju svog vjerskog znanja, te učenju jezika objave, jezika hadisa, jezika svih izvora islama.

Ako toliko toga činimo za dunjaluk, učinimo nešto i  Ahiret i našu vjeru. Neopisiva je radost i zadovoljstvo učiti Kur’an sa razumijevanjem, razumjeti nijanse značenja upotrijebljenih riječi, i diviti se nadnaravnosti govora Uzvišenog.

Gospodaru, zaposli nas hajrom i onim što će nas približiti Tebi. Amin.