Stomak je kuća bolesti, a dijeta je osnova svakog lijeka

Islam je vjera ravnoteže i umjerenosti u svim aspektima čovjekovog života, pa tako i kada je riječ o ishrani. Pretjerivanje u jelu i piću predstavlja jedan od problema koji narušavaju kako fizičko tako i duhovno zdravlje čovjeka. Jasne smjernice kako da održimo ravnotežu i izbjegnemo posljedice prekomjernog jela nalazimo i u Allahovoj Knjizi i u sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u praksi čestitih prethodnika.

Pokuđenost pretjerivanja u jelu — kur’anski i hadiski dokazi

Uzvišeni Allah kaže: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti! I jedite i pijte, ali ne pretjerujte; On uistinu ne voli one koji pretjeruju.” (El-A’raf, 31) Ovaj ajet nedvosmisleno upućuje na umjerenost i zabranu pretjerivanja. Dozvoljeno nam je uživati u hrani i piću koje nam je Allah podario, zbog brojnih kur’anskih dokaza, poput ajeta: “O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili” (El-Bekare, 172), ali je neophodno znati granice.

Pretjerivanje u jelu vodi ka tromosti, nemaru i narušavanju zdravlja, što vjerniku onemogućava obavljanje vjerskih dužnosti. Jasne smjernice u pogledu količine hrane i kako bi jedan obrok vjernika trebao izgledati dao nam je najbolji učitelj, najbolji nutricionista, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: “Čovjek ne puni goru posudu od svoga stomaka. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja da održi kičmu uspravnom. Ako već mora, neka trećina stomaka bude za hranu, trećina za vodu, a trećina za disanje.” (Tirmizi, br. 2380. Šejh Albani ocijenio ga je ispravnim, Silsiletus-sahiha, br. 2265) Ovim hadisom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, daje univerzalno pravilo koje doprinosi zdravlju čovjeka. Umjerenost u hrani i piću ne samo da jača tijelo već i čisti srce od lijenosti i duhovne tromosti.

Pogledajmo slučaj Ibn Omera, radijallahu anhuma, koji nam prenosi Nafi, rahimehullah, kada kaže: “Ibn Omer, radijallahu anhuma, ne bi jeo dok ne bi našao nekog siromaha da jede s njim. Jednom sam doveo čovjeka da jede s njim, pa je ovaj čovjek mnogo pojeo, nakon čega mi je rekao: ‘O Nafi, nemoj mi više dovoditi ovog čovjeka, jer sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: Vjernik jede i hranom puni jedno crijevo, a nevjernik jede i hranom puni sedam crijeva.‘” (Buhari, br. 5393; Muslim, br. 2060)

Komentarišući ovaj hadis Allahovog Poslanika, imam Nevevi rekao je: “Učenjaci su kazali: Ovaj hadis znači da čovjek treba da bude zadovoljan s malo od dunjaluka i da se podstiče na asketizam i zadovoljstvo. Činjenica je da je jedenje manje količine hrane pohvalno, dok je pretjerivanje suprotno tome. A što se tiče riječi ibn Omera: ‘Nafi, nemoj mi više dovoditi ovog čovjeka’, to je rekao jer se ovaj čovjek ponašao kao što se ponašaju nevjernici, a kada se čovjek ponaša kao nevjernik, pokuđeno je da se bespotrebno bude u njegovom društvu. Također, količina hrane koju je pojeo ovaj čovjek mogla je nahraniti veći broj ljudi.”

Predaja Aiše, radijallahu anha, o sitosti kao prvoj novotariji

Ebu Hamid el-Gazali u svom djelu Ihjau ulumid-din, imam Sanani u djelu Subulus-selam, i Ibn Ebu Dunja u djelu El-Džuu, zabilježili su od Aiše, radijallahu anha, da je kazala: “Prva novotarija ili prva nedaća koja se pojavila nakon smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom ummetu jeste sitost. Kada se stomaci napune, tijela postanu slaba, srca otvrdnu, a strasti se razbuktaju.” Ova predaja, iako je slabog lanca prenosilaca, ukazuje na opasnost prejedanja koje je postalo navika u kasnijim generacijama muslimana, odnosno neposredno nakon smrti Allahovog Poslanika, sallallahau alejhi ve sellem.

Pretjerivanje u jelu čovjeka dovodi do mnogih posljedica, od kojih su svakako:

• Slabljenje tijela. Iako se na prvi pogled čini da sitost daje snagu, u stvarnosti prepun stomak izaziva tromost i lijenost. Čovjek postaje nesposoban i za fizičke aktivnosti i za ibadete. Debelom čovjeku svaki ibadet teško pada, od samog odlaska u džamiju, samog namaza kao i svakog drugog ibadeta koji zahtijeva pokrete tijela.

• Tvrdoća srca. Srce koje je okupirano zadovoljstvom stomaka postaje manje osjetljivo za zikr — spominjanje Allaha, samilost i bogobojaznost. Sitost uzrokuje slijepilo srca, dok prazan stomak čovjeka podstiče na zikr i ibadet kao što se kaže u poslovici: “Onome ko se izgladni pojača se razmišljanje, a srce mu postane mekano.”

• Razbuktavanje strasti. Kada stomak bude zadovoljen, pun, strasti poput požude postaju jače. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučivao post kao način suzbijanja strasti, kao što se navodi u hadisu koji su zabilježili imami Buhari i Muslim od Abdullaha b. Mesuda koji prenosi da je Poslanik rekao: “O skupino mladića! Ko može da se oženi, neka to učini, jer će mu to pomoći da obori pogled i sačuva čednost. A ko ne može, neka posti, jer je post zaštita.“
____________________

Aišina predaja, koja je ujedno i glavna tema ovog teksta, daje nam važnu lekciju o obaveznosti kontroliranja sitosti jer nas islam podstiče na jednostavnost i umjerenost u životu, a ne na prejedanje i pretjerano uživanje u hrani koje čovjeka nerijetko dovodi do ružnih djela, nemorala, općih duševnih bolesti, poput zavisti, hvale i umišljenosti. Stoga ne čudi izreka drevnih Arapa koji su kazali: “Stomak je kuća bolesti, a dijeta je osnova svakog lijeka.”

Čovjek je dužan da se suzdrži od prohtjeva svoje duše, s vremena na vrijeme i onih dozvoljenih ako će mu oni naposljetku naškoditi, kao što je konzumiranje svega onoga što poželimo. Poslušajmo savjet Omera, radijallahu anhu, koji je zabilježio imam Ahmed u svom djelu Zuhd, upućen Džabiru, radijallahu anhu, kojeg je vidio s komadom mesa koji je poželio pa kupio, pa mu je Omer rekao: “O Džabire, zar ćeš kupiti sve što poželiš? Zar se ne bojiš da ne budeš obuhvaćen ajetom Uzvišenog: ‘Vi ste u svom životu na Zemlji sve svoje naslade iskoristili i u njima uživali’ (El-Ahkaf, 20)?”

Ovo ni u kojem slučaju ne znači da je zabranjeno uživati u dunjalučkim blagodatima koje je Allah dozvolio, ali nam daje do znanja da u svemu tome moramo biti umjereni.

Zdravlje kao emanet i blagodat

Uzvišeni Allah dao je čovjeku tijelo kao emanet, a zdravlje kao veliku blagodat, kao što kaže Allhov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Dvije su blagodati koje mnogi ljudi ne koriste na ispravan način: zdravlje i slobodno vrijeme.“ (Buhari) Ovaj hadis jasno ukazuje na odgovornost koju imamo prema našem tijelu i zdravlju. Vjernik mora paziti na svoje zdravlje kroz pravilnu ishranu, umjerenost i fizičku aktivnost. O tome kako su islamski učenjaci brinuli o svom zdravlju postoji mnoštvo predaja kao i o njihovim dijetama, od kojih je meni lično jedna od najpotpunijih dijeta, naravno nakon šerijatskog posta: “Jedi samo onda kada ogladniš, a kada već jedeš — jedi umjereno.” 

Dijeta koja najbolje preslikava sunnet i praksu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Islam ne podstiče na askezu, ali svakako naglašava potrebu izbjegavanja krajnosti — kako u pretjerivanju, tako i u pretjeranoj suzdržanosti. Zbog toga su islamski učenjaci kazali da je sva medicina sadržana upravo u ajetu: “Jedite i pijte, ali ne pretjerujte.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Jak vjernik bolji je i draži Allahu od slabog vjernika, a u obojici je dobro.“ (Muslim) Ovaj hadis, iako ima značenje imanske, odnosno duhovne snage, također podstiče vjernike da brinu o svom tijelu, jer je fizička snaga ta koja omogućava tijelu bolje obavljanje ibadeta, kako tjelesnih tako i onih srčanih.

Posljedice pretjerivanja u jelu

Pretjerivanje u jelu donosi brojne posljedice, kako na fizičkom tako i na duhovnom planu:

• Fizičke posljedice. Prekomjerno unošenje hrane dovodi do gojaznosti, dijabetesa, srčanih bolesti i drugih oboljenja koja narušavaju kvalitet života. Savremena medicina potvrđuje da umjerenost u hrani doprinosi zdravlju i dugovječnosti.

• Duhovne posljedice. Prejedanje dovodi do tromosti i nemogućnosti obavljanja namaza, posta i drugih ibadeta. Prepun stomak zauzima mjesto u srcu koje bi trebalo biti ispunjeno ljubavlju prema Uzvišenom Allahu. Ibn Kajjim el-Dževzijje, rahimehullah, rekao je: “Pretjerivanje u hrani uzrokuje bolesti srca i tijela, a umjerenost osigurava snagu, zdravlje i čistoću srca.“

Poslanikova praksa

Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, bio je primjer skromnosti i umjerenosti u ishrani. Nikada nije jeo do sitosti, niti je pridavao previše važnosti dunjalučkim užicima. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Porodica Muhammedova nije se nikada zasitila hljeba od ječma dva dana zaredom sve dok nije preselio na ahiret.” (Muttefekun alejhi) Najbolji čovjek na dunjaluku, u najboljoj kući, s najboljim ukućanima, gladan, međutim, zadovoljan i zahvalan. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, često je postio, što je ujedno i najbolja dijeta, kako bi očistio svoje tijelo i srce. Njegova hrana bila je jednostavna, uglavnom sastavljena od datula, ječma, vode, mlijeka i meda. Nema sumnje da je pretjerivanje u jelu štetno i pokuđeno.

Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučili su nas da je umjerenost ključ za zdravo tijelo, čisto srce i ispunjen život. Predaja Aiše, radijallahu anha, o sitosti kao prvoj novotariji snažno nas opominje da izbjegavamo pretjerivanje koje dovodi do fizičke i duhovne slabosti. Zdravlje je najveća blagodat i emanet za koji ćemo biti pitani. Umjerenost u ishrani, zdrave navike i zahvalnost Uzvišenom Allahu za blagodati koje imamo, temelj su ispunjenog islamskog života. Molim Allaha da nas učini bogobojaznim i zadovoljnim, da nam omili zdrav život koji je ključ popravka našeg zdravlja, i tjelesnog i duhovnog.

Pripremio Adis Memić, prof.
www.el-asr.com