Četiri nova pitanja i odgovora

1. Uzbuđenje i kupanje

PITANJE: Esselamu alejkum poštovana braćo! Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je spas i mir na Muhammeda s.a.w.s. Da li je žena dužna uzeti gusul ako se uzbudi pogledom ili mislima, tj. ako osjeti nešto u stomaku kao uzbudjenje? Na jednom sam mjestu čula da je dužna ako primijeti trag na vešu od uzbuđenja, a na drugom da čak i ako izađe tečnost (mezij) da nije dužna uzeti gusul nego sam oprati polni organ i abdestiti se. Pa vas pitam šta je od toga ispravno? Pošto mi se to često dešava (nenamjerno) ja se kupam par puta dnevno i to mi…

predstavlja poteškoću. Da li sam dužna to činiti? I ako je tačan prvi stav (tj. da ako izađe tečnost od uzbuđenja) kako ću ja znati kad je kod mene stalno prisutno bijelo pranje i neću moći razlikovati šta je od  uzbuđenja a šta ne. Želim samo napomenuti da ja ne volim što mi se ovo dešava i da se borim protiv toga. Molim vas za brži odogovor kako bi znala šta da radim. Allah vas nagradio.

ODGOVOR:

Ve alejku musalam.

Islamski učenjaci spominju šest stvari koje obavezuju kupanje-gusul:

1. Izlaz sperme iz njenog prirodnog izlaza od strane muške ili ženske osobe. Sperma može izaći na javi ili u snu. Uvjetuje se prilikom izlaska sperme na javi da bude popraćeno sa strašću, u suprotnom nije se obavezno kupati kao što je slučaj kod bolesti. Dok kod izlaska sperme u snu uvjetuje se postajanje tragova sperme, bez uvjetovanja osjećaja strasti.

2.Dodir spolnih organa čak i da ne dođe do izlaska sperme. Dužne su se okupati obadvije osobe.

3.Primanje islama od strane nevjernika.

4.Smrt- Kupanje umrle osobe.

5.Hajz i nifas.

Mezi se definiše sa: blaga, providna, elastična i bezbojna tečnost koja izlazi prilikom poigravanja, pomena spolnog odnosa, ili njegovog htjenja ili razmišljanja o tome ili slično. Izlazi u obliku kapi iz spolnoga organa i postoji mogućnost da se desi bezosjećajni izlaz.

Mišljenje većine učenjaka je da je nečist, da se treba oprati i ono što zahvati od odjeće i tijela, a dovoljno je da se popršće mezi, i ono što je obuhvatio i treba oprati stidno mjesto i testise (kod muskaraca), i kvari abdest i ne obavezuje kupanje – gusul. Na osnovu pobuda, razloga i opisa možete praviti razliku između mezija i bijelog pranja.

Također je vrijedno napomenuti da islam ne zabranjuje uopšteno strast i ono što je vezano za nju, već je pojasnio dozvoljeni naćin po tom pitanju. Allah najbolje zna.
___________________________________________

Post i stare osobe

Pitanje:

Eselamu alejkum,

Imam jedno pitanje vezano za propis onoga koji nije u stanju da posti mjesec Ramazan i zeli da se otkupi tako sto ce nahraniti 30 siromaha. Da li je ispravno i da li sa njega otpada ova obaveza ako bi recimo pripremio iftar u toku mjeseca Ramazana i pozvao (nahranio) 30 postaca? Ili treba da to ipak bude 30 siromaha kako se navodi. Kod nas se pri dzematu osobe prijave i spremaju iftar za dzematlije iz svih svih drustvenih slojeva. Kako je najispravnije postupiti.

ODGOVOR;

Alejkumusselam,

Onaj koji nije u mogućnosti da posti radi bolesti ili starosti i ne nada se da će moći u budućnosti da posti, dužan je da za svaki dan nahrani po jednog siromaha hranom ( približno jedan kilogram i po) koja je karakteristična za podnevnje u kojem živi: ”Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane.”(Bekare 184). Kako se da vidjeti kurànski ajet je ograničio otkup za nepoštenje na siromaha i nije dozvoljeno da se daje nekome mimo njiha.

Može se otkup dati u početku mjeseca ramazana, ili u njegovj sredini, ili na kraju ili poslije ramazana i može se dati odmah za sve dane ili pojedinačno, i može se dati siromasima čiji broj odgovara nepoštenim danima ili manje od toga ili jednom siromahu jer se broj ne uslovljava, već je važno da se dadne obavezna količina hrane.

Islamski učenjaci kažu da je najbolje dati siromahu otkup u obliku sirove hrane jer će na taj način moći da se sa njom najviše okoristi kao što je prodaja, poklon i slično iako je određeni broj učenjaka dozvolio da se pripreme obroci i nahrane siromasi, iako je na taj način siromah ograničen na jelo i ne može ga koristiti u druge svrhe. Allah najbolje zna.
_____________________________________

3. Kako izučiti jasine

PITANJE:

Selam alekujkum

Možete li mi objsniti kako sam da izučim Ja-sin za umrle roditelje?

ODGOVOR:

Ve alejku musalam.

Prenesen je od Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, hadis koji podstice na ucenje sure Jasin osobi koja je na samrti, s tim da hadis nije vjerodostojan, tako se ne moze reci da je ta radnja sunnet. Ukoliko se misli na ucenje Ku`rana uopsteno, i ne samo jasina, i potom poklanjanja nagrade ucenja mrtvom, poznato je da po tom pitanju imaju oprecna misljenja izmedju islamskih ucenjaka, gdje je prece da se to ne cini

Najbolje je da vi vasem umrlom ucinite dobrocinstvo shodno Poslanikovom hadisu: dova dijeta roditeljima i trajna sadaka. Mozete vidjeti na temu sta se moze uciniti za mrtve. Allah najbolje zna.
_________________________________________

4. Klanjanje sunneta i naklanjavanje

PITANJE:

Es-selam alejkum, imao bih dva pitnaja vezana za namaz

Da li se prvo klanja sunnet ili farz, s obzirom da je farz vadzib, strogo naredjenje a sunnet nije, bilo bi logicno da se klanja prvo farz… Ali u dzamiji se klanja uvijek prvo sunnet, pa farz?? Kako je zapravo ispravno, pogotovo onda kada smo kod kuce ili na radnom mjestu, a vremenski uskraceni….

Drugo pitanje, je vezano za naklanjavanje, znam da se inace ne smije tj. nije preporucljivo, ali kada covjek ne stigne, u koja doba se naklanjavaju odredjeni vakti, tj. namazi, jer nisam mogao naci nigdje jasan i korektan odgovor. Da Vas dragi Allah nagradi za Vas trud i odvojeno vrijeme i iskren odgovor.

ODGOVOR:

Ve alejku musalam.
Svaki musliman mora slijediti Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, u svim segmentina svog života. Poslanikova praksa po pitanju obavljana namaza mora biti naša vodilja.
Rekao je Allah: „O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite ono što će vam život osigurati; i neka znate da se Allah upliće između čovjeka i srca njegova, i da ćete se svi pred Njim sakupiti.” (El-Enfal, 24) i: „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u Onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše.” (En-Nisa, 59) .

Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svi pripadnici moga Ummeta će ući u Džennet, osim onoga ko to odbije.” Pitali su: “A ko će odbiti?” Odgovorio je: “Ko mi se pokorava ući će u Džennet, a ko mi je nepokoran, odbio je.” (Buhari) Rekao je i: “Pridržvajte se moga Sunneta i sunneta ispravnih i upućenih nasljednika (halifa). Uhvatite se za njega čvrsto svojim očnjacima. Čuvajte se izmišljenih stvari, jer je svaka izmišljena stvar novotarija, a svaka novotarija je zabluda.” ( Tirmizi).

Poslanikova praksa u cjelosti zapisana je i nama prenešena, Poslanik je klanjao sunnete, potom farze u džematu, potom sunnete. S tim da je bolje klanjanje sunneta u kući. Abdullah b. Sa’ad, Allah bio sa njim zadovoljan, kaže: “Pitao sam Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, o tome šta je vrijednije: Namaz u mojoj kući ili namaz u džamiji? Reče: Vidiš li gdje mi je kuća; kako je blizu džamiji!? „Da klanjam namaz kod svoje kuće, draže mi je nego li da ga klanjam u džamiji – izuzev ako je u pitanju farz-namaz (mektuba)!“ (Sunen, Ibnu Madždže)

I rekao je Poslanik: „Najvrijedniji namaz je onaj kojeg čovjek klanja kod svoje kuće izuzev farz-namaza (el-mektuba)!“ (Sahihul-Buhari). S tim da se daje prednost farz namazu nad sunnet namazu kada to zahtjeva situacija, kao kada se uči ikamet i želi klanjati farz namaz, a osoba klanja sunnet namaz, tada će prekinuti sunnet namaz, ili kada uđe u mesdžid i želi se klanjati farz namaz, klanjati će odmah farz i neće klanjati sunnet ili kada ima vremena samo za farze a ne i sunnete, klanjati će farze i slično tome.

Svi namazi se moraju klanjati u njihovo vrijeme koje im je postavio islamski šeriat i nije dozvoljeno da se namaz ne klanja u njegovo vrijeme, ili da se naklanjava osim uz valjano šeriasko opravdanje. Rekao je Allah Uzvišeni: „Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (Prijevod značenja, En-Nisa: 103). Također rekao je Uzvišeni: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za pož‍udama pođoše; oni će sigurno zlo proći.“ (Prijevod značenja, Merjem: 59).

Rekao je Uzvišeni: „Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.“ (Prijevod značenja, Al-Bekare: 238). Također Uzvišeni je rekao: „I namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!“ (Prijevod značenja, Taha, 14).

Propušteni namaz uz valjano šeriasko opravdanje klanja se kada ga se osoba sjeti, čak da to bude i u vrijeme u kojem je zabranjeno da se klanja. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: “Ko prespava namaz ili ga zaboravi, neka ga klanja kada ga se sjeti i nema otkupa za to mimo toga.” (Buhari)

Također se više puta u pitanjima spominju riječi „jer nisam mogao naci nigdje jasan i korektan odgovor“, s tim da ja vjerujem kada bi se ozbiljno potražio odgovor da bi se, sa Allahovim dopustom, našao, jer se mnogo pitanja i odgovara ponavlja. Allah najbolje zna!

Na pitanja odgovorio mr. Osman Smajlović