Kako su Muhameda (sallallahu alejhi we sellem) vrijeđali kroz historiju?

Aktualne uvrede i karikature Muhammeda a.s. nisu novina ni u bližoj, a ni daljoj povijesti. Ovo nije ni prvi, a vjerovatno neće biti ni poslijednji pokušaj vrijeđanja Poslanika a.s. No, uprkos islamofobiji Michael Hart je poslanika Muhammeda proglasio najutjecajnijim čovjekom u historiji…

Već od ranog Srednjeg vijeka, prije tačno 13. stoljeća, nakon što se islam proširio na evropski kontinent 711. godine, dešavale su se provokacije sa crtanjem, slikanjem i graviranjem imaginarnog lika poslanika Muhammeda, kao što su to činili umjetnici sa likom Isusa i njegove majke Marije. U najpoznatijim djelima nacionalnih književnosti u zapadnim zemljama, poslanik Muhammed se često naziva „Mahomet“, što bi na starofrancuskom jeziku značilo „divlji čovjek“, posebno u istoimenoj Voltairovoj drami. U prvom srednjovjekovnom prijevodu islamske svete knjige Kur’an na latinski jezik, sredinom 12. stoljeća, koji se i danas čuva u Bibliotheque de l’Arsenal u Parizu, na naslovnoj strani je crtež „Mahometa“, kao navodnog autora Kurana, u ljudsko-životinjskom liku. Boccaccio ga je naslikao „divljeg“, sa golubom na ramenu, čime je poručio da je on „lažni prorok“. Danas se ta slika čuva u Francuskoj nacionalnoj biblioteci.

Slični crteži i djela različitih umjetnika mogu se naći u Muzeju lijepih umjetnosti u San Franciscu, njujorškoj Javnoj biblioteci, u Crkvi majke Marije u Dendermondeu u Belgiji i u Nacionalnoj galeriji Victoria u Australiji. Najpoznatiji portret “Mahometa” dao je veliki evropski pjesnik Dante Alighieri, u svome Infernu, gdje je on naslikan rasporenih prsa i u ogavnom stanju. Ta su rasporena prsa poslanika Muhammeda do sada bila motiv brojnim evropskim slikarima, Gustavu Doreu, Botticeliju i Salvadoru Daliju.

Najsvježiji događaj je kontroverzni film „Muslimanska nevinost“, koji je producirao Izraelac koji živi u SAD-u. Poslije prikazivanja filma, u kojem se na otvoren način vrijeđa poslanik Muhammed, održani su masovni protesti širom muslimanskog svijeta. Producent filma je priznao je da je film napravljen kako bi isprovocirao muslimane.

U javnosti su ostale poznate i karikature s likom poslanika Muhammeda u danskom magazinu Jyllands-Posten, koji je objavio 12 uvrjedljivih karikatura poslanika Muhammeda 2005. godine, što je uzrokovalo smrtonosne proteste širom svijeta. Taj list i autor karikatura Kurt Westergaard proteklih su godina nekoliko puta bili meta napada. Iste uvrjedljive karikature objavili su i vodeći listovi zapadne Evrope: Die Zeit, France-Soir, La Stampa, El Periodico, El Mundo, Der Spiegel, norveški Magazinet, kao i BBC u posebnom televizijskom prilogu. Radilo se o karikaturama na 43 strane, od kojih je 12 zvanično objavljeno, a najuvrjedljivija je ona na kojoj je islamski poslanik nacrtan sa bombom za turbanom.

Holandski producent Theo Van Gogh napravio je kratki film “Submission” (Pokornost), koji je uvrijedio muslimane zbog autorovog podrugljivog portretiranja žena u islamu. U novembru 2004. holandski tinejdžer marokanskog porijekla ubio je producenta Van Gogha, koji je ostao poznat po uvrjedama islama i poslanika Muhammeda.

Još jedan kontroverzan slučaj je i pojavljivanje romana „Satanski stihovi“ Salmana Rushdiea, koji je izazvao snažan talas demonstracija u muslimanskom svijetu zbog uvredljivog opisa poslanika Muhammeda. Širom islamskog svijeta Rushdi je proglašen nepoželjnom osobom. Suočen sa pretnjama smrću, Rushdi se skriva čitavu deceniju uz pomoć britanske vlade i policije, pojavljujući se samo sporadično u javnosti.

Film „Fitna”, holandskog ultra-desničara i parlamentarca Geerta Wildersa, naredni je slučaj vrijeđanja islamskih svetinja. Uvodni kadrovi ovog filma pokazuju primjerak Kur’ana, za kojima slijedi snimak napada na SAD 11. septembra 2001. godine. Ovaj film je izazvao gnjevne proteste u muslimanskim zemljama. Film je zabranjen u nizu zemalja.

U martu 2011. godine, pastor iz Floride (SAD) Terry Jones organizovao je spaljivanje Kur’ana. Na video snimku, objavljenom na internetu, vidi se pastor Jones kako sa kolegom pastorom Vejnom Seppom spaljuje Kur’an. Snimka je izazvala nasilje u sjevernom Afganistanu, u kojem je poginulo 12 ljudi, a protesti su organizovani širom islamskog svijeta. Floridski pastor Jones nakon toga je ponovo javno spalio Kur’an.

Također, u 201. epizodi popularne američke satirične animirane serije “South Park”, jedan od likova je i poslanik Muhammed, koji je tonski i slikovno cenzuriran zbog prijetnji muslimanskih ekstremista. Nakon emitiranja 200. epizode, u kojoj je jedan od glavnih likova bio islamski poslanik, autori Matt Stone i Trey Parker bili su na udaru kritika širom muslimanskog svijeta.

Važno je podsjetiti da su lik i djelo poslanika Muhammeda poštovali neki od najslavnijih evropskih intelektualaca, kakvi su bili Goethe, Carlyl, Lamartine, Lessing, Rilke, Tolstoj, B. Shaw, Einstein i mnogi drugi. Posvetili su mu svoje najljepše poeme, sonete, drame, pripovijetke i proglašavali ga „najvećom povijesnom ličnošću“.

U knjizi američkog Jevreja, astrofizičara i historičara Michaela Harta, nazvanoj „The 100: A Ranking of the Most Influential Persons in History“, koja je prevedena na 15 jezika, Božiji poslanik Muhammed proglašen je najvažnijim i najutjecajnijim čovjekom u historiji čovječanstva. Autor je pojasnio da je poslanik Muhammed bio nadmoćno uspješan u svim aspektima života, ne samo u vjerskom.

(Divan magzin)