Kako povećati iman i osnažiti dušu tokom ramazana

Ramazan je vrijeme kada svi mi, bilo da praktikujemo islam već pedeset godina ili smo počeli prije pet minuta, želimo da se što više približimo Uzvišenom Allahu. To je poseban mjesec koji nam je Bog darovao kako bi obnovili naše vjerovanje i okajali naše grijehe, odlučivši da idemo naprijed ne osvrćući se na prošlost u cilju donošenja odluke da postanemo bolji muslimani…

Oni koji su novi u islamu, unijeli su u svoj život puno novih stvari. Oni su naučili obavljati namaz, a neki možda i učiti Kur’an. Čak i rutinsko obavljanje pet dnevnih namaza po ustaljenoj praksi, može u početku djelovati neobično. Uglavnom, novi muslimani vrlo brzo steknu naviku obavljanja molitve i brzo se naviknu ispunjavanje onog što islam od njih traži. Ali, postavlja se pitanje; na koji način se možemo više približiti Allahu, dž.š., tokom mjeseca ramazana?

Ovdje ćemo navesti samo neke, jer previše ih je da bismo ih sve navodili. Evo prvog primjera. Ramazan je vrijeme za molitvu, tako da bi ulaganje dodatnog truda na tom polju bio dobar način da se približimo Allahu, dž.š. Zatim, pored dnevnih namaza tu je i teravih-namaz, a nakon teravije i noćni-namaz. Osim toga, vjerovatno će mnogi nastojati da u ramazanu prouče cijeli Kur’an ili barem njegovu većinu, a također mnogi tokom ramazana nastoje da obave što više namaza u džematu, što je odlična prilika da se muslimani još bolje međusobno upoznaju i još više zbliže. Učenje Kur’ana je izuzetno značajno dobro djelo. Međutim, ne trebamo biti previše ambiciozni i postaviti sebi nedostižne ciljeve. To je bilo uzrokom propasti mnogih pozitivnih projekata u prošlosti.

Dakle, trebamo biti realni i postaviti sebi ciljeve koje možemo ostvariti. Ako je nam je poznavanje arapskog jezika slabo možemo nešto učiniti i na tom polju, radije nego da učimo mnogo ajeta koje ne razumijemo. Možemo čak i da učimo ajete na arapskom jeziku, a zatim provesti neko vrijeme ponavljajući njihova značenja kako bismo ih zapamtili. Isto tako, nema sumnje da ćemo postati bliži Allahu, dž.š., misleći na one koji su manje sretnih od nas, tako što ćemo nastojati da im pomognemo. Načina je mnogo. Na primjer, ima ljudi koji dijele sadaku i to im je Allah olakšao. Neki pomažu slabim i nemoćnim tako što obavljaju određene poslove za njih. Drugi pozovu siromahe na iftar kako bi ih nahranili. Načina je mnogo…

Evo tri mala prijedloga, koja su možda malo neobična, ali su ipak jednostavan način da se sjetimo Uzvišenog Allaha i približimo Mu se tokom ramazana. Dobra stvar u vezi njih je ta što mogu biti preneseni iz mjeseca ramazana na ostatak godine. Prvi od njih je da ispitamo način na koji uzimamo abdest. Mnogi se žale na ometenost i nedovoljnu skoncentrisanost tokom namaza, pa traže način kako da budu više fokusiraniji tokom njegovog obavljanja. Smatram da je način na koji uzimaju abdest, ključni faktor odgovora na ovo pitanje. Na što mislim?

Uzmimo za primjer nekoga ko želi da se susretne s predsjednikom neke države. Kakve će pripreme on izvršiti? Istuširaće se i namirisati. Obući će najbolju odjeću koju ima: košulju, krvatu, odjelo. Zatim će u svojoj glavi stalno ponavljati riječi koje će izgovoriti tokom susreta s njim. Niko ne bi za takvu priliku obukao stare i pohabane hlače i otišao prljav i smrdljiv. Muslimani se mole pet puta dnevno. Dakle, pet puta dnevno razgovaramo sa našim Stvoriteljem. Ovaj razgovor i molitva je važnija od susreta sa bilo kojim predsjednikom ili kraljem, pa koliko tek treba da se pripremimo za taj sastanak i opet vrlo često nam se desi da brazo klanjamo, a sve zbog nečeg beznačajnog npr., da bi stigli pogledati nešto na tv-u ili se vratili na internet i društvene mreže.

Abdest je vrsta čišćenja koja nam je propisana kako bi nam pomogla da se adekvatno pripremimo za susret i razgovor sa našim Gospodarem. To je vrijeme prijelaza između naših dunjalučkih poslova i perioda dana kojeg smo odvojili za molitvu. Dok peremo prašinu sa naših ruku i lica tokom uzimanja abdesta, mi se pripremamo da očistimo prašinu sa naših srca koja nas udaljava od Uzvišenog Allaha. U ramazanu mi postimo tokom dana, te je vrijeme uzimanja abdesta specijalno vrijeme kada osjetimo hladnu vodu na našim rukama, licu i glavi. To je vrijeme zahvale Stvoritelju za blagodat vode koju nam je dao, istovremeno se prisjećajući svih onih ljudi širom svijeta koji nemaju vode za piće i čišćenje. Kao primjer možemo navesti Palestinaca koji su iskopali tunel kako bi dovukli vodu svojim familijama, dok s druge strane mnogi od nas rasipaju vodu bespotrebno.

U nekoliko kratkih minuta uzimanja abdesta, daje nam priliku da se smirimo, a zatim spustanje lica na tle u znak veličanja našeg Stvoritelja, dar je neprocjenjivi. Tokom tih trenutaka pripreme, možemo se potsjetiti sebe na blagodati islama i imana i što nas je Allah, dž.š., uputio da budemo muslimani, jer mnogo je onih kojima ta blagodat nije darovana. Možemo se i usredotočiti na neke stvari koje želimo zatražiti od našeg Stvoritelja da nam daruje ili usliša naše dove. Kao što vidimo, uzimanje abdesta nije samo prazni i besmisleni ritual koji se nabrzinu odradi kako bi se otisnuli u džamiju. Ako ga shvatimo ozbiljno, povećat će se vjerovatnoća da ćemo i tokom namaza biti smireni.

Ako sve ovo navedeno srčano prihvatimo i primjenimo, to će ostaviti traga ne samo na naš ramazan, već će nam pomoći da budemo bolji muslimani i nakon ramazana, jer ćemo našim molitvama pristupati ozbiljnije i više zahvaljivati na blagodatima kojima nas Plemeniti Stvoritelj svakodnevno obasipa, a koje mi uzimamo zdravo za gotovo. Ramazan je uistinu prelijepo vrijeme i prilika za nas, a Uzvišeni Allah je ljepši od svega i Njemu trebamo hrliti, od Njega trebamo tražiti i Njemu se trebamo umiljavati tokom cijele godine, a posebno u ovom blagoslovljenom mjesecu.

Za N-um Fahrudin Vojić