Čitanje i izučavanje hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Priredio: Vedad Mustedanagić

Hadis je sve ono što je rekao, radio ili šutnjom odobrio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te njegove moralne i fizičke osobine. Kur’an i hadis su Objava od Uzvišenog Gospodara. Obilan je broj dokaza u kojima se ukazuje da je hadis objavljivan.^[1] Kaže Uzvišeni: „On ne govori po hiru svome, to je samo Objava koja mu se obznanjuje.”^[2]

U drugom ajetu Uzvišeni kaže: „Ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu, a ko se okrene, pa mi te nismo poslali da nad njima čuvar budeš!“^[3]

Ovo saznanje je veoma bitno, tim prije, jer postoje određene turbulencije koje pokušavaju da smanje značaj i ulogu hadisa kao šerijatkskog izvora i da njegov legitimitet, sa zakonodavnog, spuste na mogući karakter, te u mnogim pitanjima daju prednost razumu nad hadisom.

Iz slijedeće rečenice vidjet ćemo kakav je bio odnos ashaba prema riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Oni nikada s njim nisu polemizirali o onome šta je vjera i što je objavljeno, a polemizirali su o onome što se odnosilo na ovosvjetske stvari.“^[4]

Po svojoj autoritativnosti hadis je samostalni izvor vjere. Propisi koji se izvode iz hadisa su zakonodavnog karaktera. Po svojoj formi hadis se razlikuje od Kur’ana, ali kada je praktična primjena u pitanja jednaki smo obaveznici prema oba izvora. Kur’an je došao u sažetoj i načelnoj formi, dok hadis detaljnije obrađuje norme šerijatskog prava. Kroz usulsko-fikhsku metodu iz hadisa se izvlače svi pet kategorija ljudskih postupaka: farz, sunnet, mubah, mekruh i haram.

Upoznavanje i iščitavanje hadisa jača našu vezu sa Gospodarom, upoznaje nas sa životom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i produbljuje naše znanje o svrsi našeg stvaranja – robovanja Allahu.

Kad se radi o odnosu dnevnog virda prema hadisu, podjeliti ćemo ga na tri kategorije: čitanje hadisa, čitanje i slušanje komentara hadisa i učenje hadisa napamet.

Čitanje hadisa

Na bosanskom jeziku prevedeno je svih šest temeljnih hadiskih zbirki, zatim Malikova Muvetta i dva toma Musneda Ahmeda ibn Hanebela^[5]. Pored njih prevedene su i neke sporedne hadiske zbirke kao što su: Rijadus-Salihin, Bulugul-meram, Ummdetul-ahkam (zajedno s komentarom), Zbirka hadisi kudsij hadisa itd.

Osoba može sebi svaki dan odrediti da čita pet, deset, dvadeset hadisa, shodno svojim mogućnostima, družeći se sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Za hadisku zbirku (Džamiu-Sunen) Imama Tirmmizija kaže se: „U čijem se domu nađe ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, koji govori.“^[6]

Iščitavanje i slušanje komentara hadisa

Spoj između dvije metode: slušanja i čitanja je najbolji oblik učenja. Pretjerano čitanje bez slušanja komentara je nedostatak i krnjavost, jer čitalac određene stvari može da shvati na pogrešan način. Također, od bitnih stvari je da osoba poznaje metode iščitavanja i slušanja komentara hadisa, a pod tim se podrazumijeva i izučavanje hadisa. Prvo s čim se počinje učenje jesu hadiske zbire koje u sebi sadrže hadise sveobuhvatnog karaktera, iz kojih će se pokupiti općenito osnovno znanje o islamu.

Najbolja knjiga takvog karaktera, koja se kroz generacije izučava i uči napamet jeste Četrdeset Nevevijevih hadisa. Prvih 26 hadisa sakupio je Ibn Salah, a Imam Nevevi dodao još  16, što je ukupno 42, ali zbog lakšeg naziva, zbirka nosi naslov Četrdeset Nevevijevih hadisa. Hadisi koji su tu zabilježeni predstavljaju suštinu islama. Za neke hadise koji su u nju uvršteni, islamski učenjaci rekli su da predstavljaju polovinu, trećinu ili četvrtinu vjere. Kasnije je Ibn Redžeb el-Hanbeli na ovu zbirku dodao još osam hadisa i upotpunio na pedeset.  Knjiga se zove Džamiul-ulumi vel-hikem, a na našem jeziku je prevedena pod nazivom Buđenje ambicija.

Slijedeća knjiga za studiozno izučavanje je Ummdetul-ahkam od Abdulganijja el-Makdisija. Hadiska zbirka sastoji se od 419 hadisa. Na našem jeziku napisan je komenatar na Ummdetul-ahkam dva toma od uvaženog mr. Hajrudina Ahmetovića. Komentar se sastoji od izvoda hadisa, kratke biografije ashaba koji prenosi hadis, komentara i poruke hadisa.

Nakon toga, pristupa se djelu Bulugul-meram od Hafiza Ibn Hadžera el-Askalanija. Djelo se sastoji od 1516 hadisa vjerodostojnog karaktera. Knjiga je prevedena na naš jezik pod naslovom Vrhunac čežnje za šerijatskim dokazima od strane mr. Hajrudina Ahmetovića. Najpoznatiji komentar na ovo dijelo je Subulus-selam (Putevi spasa) koje je napisao Muhammed b. Ismail es-San’ani, a na bosanski jezik prvi tom preveo je uvaženi dr. Omer Nakičević.

Od sadržajnih hadiskih zbirki jeste i Rijadus-salihin koja objedinjuje hadise koji govore o vrijednostima činjenja raznovrsnih dobrih dijela i kaznama za počinjene grijeh. Počinje od vrijednosti iskrenosti, strpljivosti, savjetovanja, edeba, pravila ponašanja prilikom jela, zikra, poglavlje o zabrana i završava sa istigfarom.  Hadiska zbirka sastoji se od 1896 hadisa. Također preveda i nosi naziv Vrtovi pobožnjaka sa kratkim komentarom u fusnotama. Pored nje preveden je i komentar pod nazivom Radost pogleda, od istih prevodioca Vrtova pobožnjaka, dr. Emira Demira i Amira Durmića. Komentar se sastoji od tri toma, a do sada su dva prevedena.

Spomenut ćemo još jednu hadisku zbirku, u kojoj su sabrani hadise o jednoj oblasti. Iako je riječ o samo jednoj oblasti, preporučujemo njeno izučavanje, jer baš u tom segmentu su poklekli mnogi muslimani. Riječ je o lijepom ponašanju i vladanju, o edebu, ahlaku i onim što proizilazi iz toga. Knjigu Edebul-mufred napisao je Imam Buhari, a na bosanski jezik preveo ju je Armin Abaza. U svom Sahihu, Imam Buhari izdvojio je posebno poglavlje pod naslovom Edeb, međutim otišao je i korak dalje i izdvojio ovu bitnu tematiku u posebnu oblast. Pored hadisa koje je izdvojio u Sahihu (koji govore u edebu), Imam Buhari je u ovu knjigu uvrstio i one hadise koje ne ispunjavaju uslove Sahiha, i na taj način nam je ostavio jedno enciklopedijsko djelo o lijepom ponašanja. Pisanih komentara o ovom djelu, nemamo na bosanskom jeziku, međutim, imamo video predavanja-komentare. Od njih ću istaći komentar hfz. Almira Kapića.

Učenje napamet hadisa

Onaj ko je ambiciozan i odluči se na učenje hadisa napamet, predstavit ćemo mu jednu od metoda. Sistematsko učenje hadisa isto je kao i kod iščitavanja i učenja hadisa napamet. Prve korake pravimo sa djelom Četrdeset Nevevi hadisa jer je u njima sadržana osnova vjere, zatim Umdetul-ahkam koji se sastoji od propisa halala i harama. Kada bi npr. zastali na stotinu, dvije ili tri  stotine hadisa opet bi dobili jednu zaokruženu cjelinu. Međutim, kada bi odmah počeli  učiti Buharijevu ili Muslimovu zbirku hadisa, ostali bi na početku i naučili poglavlja koja nisu od suštinske vrijednosti. Zatim slijedi Bulugul-meram i nakon toga, osoba zadobija jednu zaokruženu cjelinu. Učeći djela iz akide Tri osnovna načela i druge, koji će biti predstavljeni u posebnom naslovu, student islamskih nauka, raspolaže sa ogromnim fontom hadisa iz dvije najvažnije oblasti: akide i fikha.

________________

[1] Ograničili smo se na spominjanje ovih dokaza jer to nije primarna odrednica knjige, ali islamski učenajci govorili su o tome i pisali u svojim djelima. Imad b. napisao je posebnu studiju Vahjul-illahu fi sunneti nebevijje – Objava Gospodara u sunnetu Poslanika (salallahu alejhi ve sellem), koju bi zgodno bilo prevesti na bosanski jezik.

[2] Prijevod značenja En-Nedžm 3-4.

[3] Prijevod značenja en-Nisa 80.

[4] Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, el-Kelimeh, Novi Pazar, 2010, str. 45

[5]Prilikom promocije Musneda Ahmeda Ibn Hanbela, prevodilac Semir Rebronja, progovorio je o tome šta ga je vodilo da prevodi ovo djelo i u nadi da ćemo mi iz istih razloga početi čitati Musned, pobrojao ih je. To možete pogledati na videozapisu: Promocija musneda ibn Hanbela, Semir Rebronja na kanalu Akos.ba.

[6] M. Karalić, Hadis i hadiske znanosti, str. 195