Da li je poslije gusula potrebno uzimati abdest?

PITANJE: Da li je poslije gusula potrebno uzimati abdest?

ODGOVOR: Gusul se uzima na dva načina, jedan je potpun, a drugi dovoljan. Potpuni gusul jest da se sa namjerom gusula spomene Allahovo ime, a potom se operu ruke i otklone se eventualne nečistoće sa tijela i opere se stidno mjesto, nakon čega se abdesti kao što se abdesti za namaz, osim što se pranje nogu može odgoditi do završetka kupanja, a potom se opere glava i ostatak tijela. Ovakav gusul doslovno sadrži abdest i njime se ostvaruje mala i velika čistoća, tj. abdest i gusul.

Dovoljan gusul jest da se sa nijetom gusula spomene Allahovo ime, a potom se vodom obuhvati cijelo tijelo i isperu se usta i nos. Da li se uzimanjem gusula na takav način ostvaruje abdest ili ne, učenjaci imaju različita mišljenja. Prema mišljenju većine učenjaka, ako se radi o obaveznom gusulu, zbog džunupluka, hajza ili nifasa, takvim gusulom ostvaruje se abdest, jer otklanjanjem velike nečistoće istovremeno se otklanja i mala. Ako se radi o gusulu koji nije obavezan nego je pohvalan, poput kupanja petkom, ili se radi o kupanju radi čistoće, osvježenja i sl., takav gusul nije dovoljan za abdest, i nužno je prije namaza uzeti abdest. Malikijski učenjak Savi kaže: “Kupanje zbog džunupluka dovoljno je i za abdest, a ako kupanje nije obavezno, kao što je kupanje petkom ili za dva Bajrama, to neće nadomjestiti abdest, nego je nužno da, kada bude htio klanjati, uzme abdest.” (Hašijetus-Savi)

Ibn Usejmin kaže: “Ako bi se okupao sa nijetom abdesta, a da ne uzme abdest, to nije dovoljno za abdest, osim ako se kupao radi džunupluka. Ako se radi o kupanju radi džunupluka, gusul je dovoljan umjesto abdesta, a na to ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: ‘A ako ste džunupi, onda se okupajte’ (El-Maida, 6), a abdest nije spomenut. Ako bi se okupao radi osvježenja, radi džuma-namaza ili nečeg drugog kada je kupanje pohvalno, to nije dovoljno za abdest, jer to kupanje nije zbog nečistoće. Dakle, može se izvesti pravilo: kada kupanje bude radi otklanjanja hadesa, tj. džunupluka ili po završetku hajza kod žena, to je dovoljno i za abdest, a u protivnom neće nadomjestiti abdest.” (Likaul-babil-meftuh).

Ibn Baz je rekao: “Ako se kupa radi nečeg drugog, kao što je kupanje petkom, radi osvježenja i čistoće, to nije dovoljno umjesto abdesta, pa i ako to nijeti, jer ne postoji redoslijed, a to je jedan od abdestkih farzova, kao što ne postoji veliko čišćenje koje bi obuhvatilo malo čišćenje kada se to nijeti, kao što je pri kupanju radi džunupluka.” (Medžmuul-fetava)

Dakle, kada se radi o obaveznom kupanju radi otklanjanja velike nečistoće poput džunupluka, takvo kupanje obuhvata i abdest, jer otklanjanjem velike nečistoće otklanja se i mala. Aiša, radijallahu anha, govorila je da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije uzimao abdest nakon gusula. (Tirmizi, hasen – sahih)

Kada se radi o kupanju koje nije obavezno, ono ne mijenja abdest, pa i ako ga nijeti, jer jedan od uvjeta ispravnosti abdesta jest da se dijelovi tijela koji se peru prilikom uzimanja abdestu peru po određenom redoslijedu, a prilikom kupanja taj se redoslijed ne ostvaruje. Allah najbolje zna!

dr. Hakija Kanurić – Islamski časopis “El-Asr”