Da li mi danas, svako od nas ponaosob, možemo tumačiti Kur’an i “otkrivati” njegova nova značenja…

Moj odgovor na pitanje: da li mi danas, svako od nas ponaosob, možemo tumačiti Kur’an i “otkrivati” njegova nova značenja, samo na osnovu nama dostupnih prijevoda, i bez konsultiranja stručne literature?

Da bi bilo šta razumjeli ili tumačili iz Kur’ana, ili da bi nam se “otkrilo” nešto novo, što su “previdjeli” raniji komentatori Kur’ana, morali bi im parirati u nekim osnovnim znanjima koja su potrebna za razumijevanje i tumačenje Kur’ana, kao što su: osnove arapskog jezika sa svim njegovim disciplinama (gramatikom, stilistikom, semantikom, morfologijom), različite kur’anske discipline, poput tefsira (na prvom mjestu Poslanikovog i tefsira njegovih ashaba), kiraeta, povoda Objave pojedinih ajeta, derogiranih i derogirajućih ajeta, pravila derivacije propisa i normi iz Kur’ana, općeg i posebnog teksta i mnogo toga, što su komentatori Kur’ana poznavali na najvećem mogućem levelu.
Navest ću nekoliko primjera šta znači poznavati sve pobrojano, i koliko je ono nužno da bi mogli razumjeti, a pogitovo tumačiti Kur’an.

1. Arapski jezik
Prvi primjer: iako imaju istu osnovu glagoli sabere, sābere i istabere, a to je korjenska osnova s-b-r, oni se razlikuju u značenju, jer prema pravilima arapskog jezika, bilo kakvo dodavanje harfa ili dužine, znači pojačavanje ili tranzitivnost značenja, pa tako sabere znači: strpiti se, sābere – podsticati druge da se strpe, a Istabere – ustrajavati u saburu.
Drugi primjer: nemaju isto značenje rahmet, ni’met, la’net sa otvorenim t (ت) i zatvorenim.(ة), a Kur’an ih nekada koristi u jednom, a nekada u drugom obliku. U principu kada ove riječi dođu sa otvorenim t – govore o nečemu što je otkriveno, poznato, prepoznatljivo, a sa zatvorenim suprotno od toga (ovo t čak liči na zatvorenu vreću).
Treći primjer: riječ qur’ (قرء), množina kurū’ (قروء) može u arapskom jeziku značiti mjesečnica, a može i čistoća od mjesečnice.

Četvrti primjer: riječ ummet (أمة) može imati četiti značenja: prvo, narod – ummet Muhammeda ili nekog drugog poslanika, drugo, pojedinac na istini – Ibrahim je bio ummet, treće, skupina ljudi – sura El-Kasas i četvrto, određeni vremenski period – sura Jusuf. Onaj ko to ne zna, ako bi recimo prevodio Kur’an preko Google Translate-a, dobio bi isto značenje u sva četiri slučaja.

2. Kiraeti

Riječ “maliki” u arapskoj (Osmanovoj) ortografiji piše se bez elifa, dakle ovako (ملك), a čita se i maliki i meliki, zavisno od kiraeta, i može značiti i Vladar i Vlasnik, što je upotpunjeno značenje Allahovog imena, jer Allah je i apsolutni Vladar i apsolutni Vlasnik, dok čovjek može biti vladar bez ikakvog vlasništva, i vlasnik bez vlasti.

3. Povod i kontekst Objave

Ako to ne poznajemo možemo donijeti katastrofalno pogrešne zaključke, pa na primjer riječi Uzvišenog iz sure Et-Tevbe: “ubijajte mnogobošce gdje god ih sretnete”, možemo razumijeti da nam je u svakoj situaciji i na svakom mjestu dozvoljeno, čak poželjno ubijati mnogobošce, što je totalna ludost.

4. Opći i poseban tekst

Ako ne poznajemo ovu razliku onda ćemo riječi Allaha, dželle šanuhu, o podjeli nasljedstva među djecom umrlog, shvatiti bez ikakvih ograničenja, tj. daćemo nasljedstvo i ubici (djetetu koje ubije svoga roditelja da bi se dočepalo njegove ostavštine) i otpadniku od islama, jer je ajet općenitog karaktera, međutim ako znamo za hadis: ubica ne nasljeđuje, i ne nasljeđuje nevjernik muslimana, niti musliman nevjernika, onda ćemo po pravilima “tahsisa” – specificiranja izdvojiti iz općeg propisa one koji su izuzeti posebnim tekstom.

I da ne idem više u širinu.
Šta mislite, da ja uzmem neku stručnu knjigu iz medicine, ili ekonomije, ili politologije, ili bilo koje struke o kojoj nemam blage vrze, ne poznajem ni osnove niti terminologiju ovih nauka, i dam sebi za pravo da ih tumačim, ravnopravno, rame uz rame, sa velikanima ovih nauka?
Ili da uzmem Toru na hebrejskom, o kojem pojma nemam, i kao pomoćnu literaturu upotrijebim Toru na bosanskom jeziku, i počnrm to tumačiti i davati neka svoja zapažanja i viđenja?

E isto tako treba gledati na naša “otkrovenja” iz kur’anskog teksta bez poznavanja bar osnova gornjih nauka i disciplina.
I završit ću sa dva hadisa koji govore o opasnosti tumačenja Kur’ana bez znanja.

“Ko kaže nešto o Kur’anu, bez znanja, neka pripremi sebi mjesto u vatri.”
“Ko kaže nešto o Kur’anu po svom mišljenju/nahođenju, pogriješio je, makar i potrefio.” (jer nije slijedio propisani put za tumačenje Kur’ana).

Allah najbolje zna!

mr. Semir Imamović