Dio Bošnjačke tradicije koji je u koliziji sa islamom

“Ništa tako čvrsto stoljećima nije vezalo mještane Kula Grada kod Zvornika uz njihov kućni prag kao što je to turbe šejha Hasana Kaimije. Sagrađeno u sklopu mezarja na kome su, osim mještana Kule, oduvijek smiraj nalazili članovi najpoznatijih zvorničkih bošnjačkih porodica, turbe šejha Kaimije bilo je i ostalo mjesto koje se njegovalo i čuvalo kao vlastito imanje i oko koga nikad nije bilo spora. Jednostavno, to je bilo mjesto molitve, derviškog zikra, mjesto koje su obilazili i zdravi i bolesni, sretni i nesretni, putnici namjernici, slučajni prolaznici…”

Dnevni Avaz je prenio da je ovako mišljenje uvriježeno medju svijetom  oko turbeta šejha Kaimije, medjutim pogledajmo Islamski stav prema ovoj tematici:

O posjećivanju posebnih mjesta radi ibadeta

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ne poduzima se putovanje (s ciljem ibadeta) osim radi posjete triju džamija: El-Mesdžidul-harama, moje džamije u Medini i Mesdžidul-aksa.“ (Sahihul-Buhari)

El-Ma’rur ibn Suvejd je rekao: „Putovali smo sa Omerom ibn el-Hattabom pa kada smo došli blizu nekog mesdžida ljudi pohitaše da klanjaju u njemu Omer upita: „Šta im je?“ Odgovoriše: „U ovom je mesdžidu klanjao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.“ Omer, radijallahu anhu, im reče: „O ljudi, zaista su oni prije vas propali jer su prakticirali ovakvo ponašanje koje ih je dovelo do izmišljanja svetišta. Stoga, ko bude dužan klanjati kada naiđe ovuda, neka klanja, a ko ne bude, neka produži.“ (Ibn Veddah, el-Bideu ven-nehju anha. Albani je sened ocijenio sahihom u Tahridž ehadis Fadailiš-Šam ve Dimišk)

Šejhul-islam Ibn Tejmijje rekao je „Uzvišeni Allah nije propisao muslimanima posebno mjesto za obavljanje namaza, osim mesdžida (tj. džamija), niti posebno mjesto na koje treba otići radi nekog ibadeta, osim onoga što je vezano za obrede hadža, poput Arefata, Muzdelife, Mine, na koje se odlazi radi zikra, dove, tekbira, a ne namaza, za razliku od mesdžida (džamija) u koje je propisan odlazak radi obavljanja namaza. I nepostoji drugo mjesto, osim mesdžida i mjesta vezanih za obrede hadža, čije posjećivanje je propisano radi obavljanja namaza ili drugih ibadeta na njima.

Dakle, ne postoje druga mjesta, osim navedenih, koje je lijepo posjećivati radi namaza, dove ili zikra na tim mjestima, jer Allah i Njegov Poslanik nisu propisali takve vrste posjete, makar se radilo i o mjestu u kojem je stanovao neki vjerovjesnik, ili na njemu odmarao ili tuda prošao, jer, osnova je da slijedimo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, čineći ono što nam je naredio ili propisao sunnetom svojim, i da ga slijedimo u propisma u kojima nam je naređeno da se povodimo za njim, a ne u stvarima koje su specifične za njega.“ (Medžmuatur-resaili vel-mesail, 5/263-264)

_______________________________________

MOGU LI MUSLIMANI POSJEĆIVATI TURBETA, POSEBNO NA ĐURĐEVDAN, KAKO BI TIME TRAŽILI LIJEKA ZA OZDRAVLJENJE?

PITANJE: Kod nas se nalazi turbe cara Murata na Kosovu, gdje muslimani svake godine na Đurđevdan posjećuju ovo turbe, tražeći od njega pomoći protiv raznih bolesti i dr. Šta vi mislite o tome?

ODGOVOR: Posjećivanje turbeta cara Murata na Kosovu, na način kako čitalac iznosi, predstavlja težak grijeh. Islam najstrožije zabranjuje posjećivanja turbeta u smislu traženja pomoći, bez obzira ko leži u tom turbetu. Islam je uklonio sve prepreke između Boga i čovjeka. Na toj relaciji nema posrednika. Svaki čovjek ima čast i pravo da se direktno obraća Bogu. Obraćanje posredniku ili preko posrednika predstavlja, prema islamskom učenju, jednu vrstu širka-idolatrije.

Ono što muslimanske mase iz neznanja rade kod nas i u mnogim islamskim zemljama okupljajući se prilikom raznih zgoda, čak prilikom kršćanskih praznika, kao što je slučaj posjete na Kosovu oko turbeta, i tražeći pomoć od umrlih, stoji bez sumnje u najstrožijoj oprečnosti sa islamskim učenjem o Božijem jedinstvu, koje isključuje svakog posrednika, makar on bio Božiji poslanik.

NA PITANJE ODGOVORIO: HUSEIN EF. ĐOZO (IZABRANA DJELA, FETVE I)
__________________________________________

Kakav je stav islama o gradnji i posjećivanju turbeta?

PITANJE: Zanima me islamski stav u vezi izgradnje turbeta i njihovog posjećivanja. Naime, znam da pojedini muslimani odlaze na takva mjesta i upućuju razne dove. Da li to ima uporišta u islamskom učenju, i da li takva mjesta mogu išta pomoći? Da li se oni smatraju evlijama koji mogu pomoći ljudima koji dove ili je nešto drugo posrijedi?

ODGVOOR: Posjećivanje mezarja, nazivanje selama i učenje dove umrlima je šerijatski utemeljeno i pohvalno djelo. Obilazak turbeta i učenje dova kod njih s nadom da će ukopani u njima pomoći, nema osnova u islamu. Pomoć se može tražiti samo od Allaha dž. š. Ko je evlija, a ko ne, zna samo Uzvišeni. Ljudi mogu samo nagađati i pretpostavljati.

Na pitanje odgovorio: fetva-i-emin prof dr Enes Ljevaković