Droga = zlo koje ubija

Droga je neprijatelj kojeg nemozes pobjediti:

Iako ne postoje zvanično tačni zbirni podaci o broju ovisnika, simptome ovisnosti o narkoticima ima oko 10 hiljada u cijeloj BiH saznajemo u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo. Medjutim, taj broj je sigurno 3-4 puta veći.

Doktorica Nermana Mehić- Basara navodi da je droga ušla i u osnovne škole da se granica pomjerila prema nižim godinama i da ima djece od 11- 12 godina koji eksperimentiraju s drogom te de je to ono što bi trebalo da zabrine.

Da ima razloga za zabrinutost, upozorava i ekipa Neriješen slučaj. Na odjelu za detoksikaciju, sarajevskog Zavoda za toksikomanije zabilježili smo ispovijest 15- godišnje Sarajke koja je iz čiste radoznalosti, život s drogom počela u 11 godini.

“Početak je bila trava, marihuana, kasnije spid, pa na heroin, sve droge sam probala, na sve sam bila navučena, ali najveća mi je greška bila što sam heroin uzela sve droge na stranu, al heroin na drugu, heroin nije droga, to je bolest, ona koju je teško izliječiti.”
Liječenje ovisnika o opijatima provodi se detoksikacijom. Sarajevski kanton jedini je u našoj zemlji koji ima takav odjel i deset hospitalnih kreveta za ovisnike u BiH.Prvi dio medicinske detoksikacije znači skidanje sa heroina, u 90 i nešto slučajeva i uspostavljanje apstinencije, to je jedan postupak koji teče odredjeno vrijeme, 20-tak dana, gdje on postaje čist , gdje se uspostavi apstinencija, ta apstinencija bi se trebala na neki način održati.

Izlazak iz bolnice nakon detoksikacije ne znači i kraj liječenju ovisnika. Potrebna je i njegova potpuna resocijalizacija. S toga je najefikasnija izolovanost onakva kakvu omogućavaju komune.

Ukoliko se ovisnik o opijatima ne uspije izliječiti, postoji i metadonska terapija koja praktično znači održavanje na bazi dozvoljene sintetičke supstance metadona. Taj sintetički opijatski analgetik ne izaziva žudnju, a pacijentu omogućava poboljšanje psihičkog i fizičkog stanja. Takodjer reducira se i mogućnost širenja Hepatitisa B, C i HIV-a. Iako priznat u svijetu ovaj metod liječenja tvrde stručnjaci, kod nas nema potpunu podršku društva.

I na šta su ovisnici spremni u svojoj ispovijesti upozorila je u našoj priči četrdesetogodišnja Irena Karadža koja sada osjeća poboljšanje psihofizičkog stanja. Nekoliko mjeseci prima metadonsku terapiju u Sarajevskom punktu kroz koji dnevno prodje još 178 pacijenata. Zbog heroina za koji je ovisniku potrebno dnevno oko 100 maraka, kaže bila je spremna na sve. Ostala je bez ikoga, spavala po parkovima, haustorima, krala,prosila. Sada osjeća stid a sve je počelo prije 16 godina.

Irena Karadža: Počela sam iz znatiželje uzimati s mužem heroin, odmah, nikakve tablete, nikakvi eksperimenti, šmrkali smo četiri mjeseca, intravenozno, da bi ja u firmi napravila veliku pronevjeru novca oko 170 hiljada maraka i odležalazatvorsku kaznu.”
Zbog svega što je činila Irenu je njena porodica “otpisala”.

Da roditelji trebaju pomoći u borbi protiv te opake bolesti i nikada ne napustiti svoje djete, svjedočila je majka čija su dva sina postali ovisnici o heroinu. Sada su već duže vrijeme na metadonskom održavanju. Naša sagovornica tvrdi da ulazak droge u porodicu u početku ne primjećujete ili odbijate, te da je i ona uočila problem tek, kada su se počele dešavati ozbiljnije stvari, kad su iz kuće počele nestajati knjige, slike, novac…

Ukoliko sumnjate da vaše dijete koristi droge možete to i sami otkriti. Postoje testovi koji mogu ustanoviti prisustvo od jedne do 10 vrsta droga. Test pločice mogu se nabaviti i u apotekama a vrlo su jednostavne za kućnu upotrebu.Test pločica se potopi do označenih crnih linija i čeka 5-10 minuta.

Testiranje će se pokazati pozitivnim ako je osoba uzela drogu u određenom razdoblju prije testiranja. Npr. prisustvo marihuane moguće je otkriti i do 20-tak dana, a heroina i sedmicu prije. Testiranje neće pokazati da li se osoba ikada koristila drogom.

Kada ovisnici izbjegavaju u ambulantama dati urin, onda se testira pljuvačka. Složeniji testovi provode se samo na grupe droga koje su predhodno pokazale pozitivan rezultat.

I nakon svega rečenog, situacija je zabrinjavajuća kada je u pitanju problem narkomanije u BiH. Zato su važni programi primarne prevencije koji se odnose se na aktivnosti koje sprečavaju da ne dođe do konzumiranja droga. A svjesni smo i problema trgovine drogom pa tako svaka nova količina koja uđe u našu zemlju otvara mogućnost i povećanja novog broja ovisnika. Dileri će tako zaraditi a cijena zaborava ovisnicima postaje itekako visoka. Rezultati policijskih racija potvrđuju naša saznanja – droge uveliko konzumiraju srednjoškolci, a sve je više prisutna i među učenicima osnovnih škola.

www.bhrt.ba