Hoću da se udam bez znanja oca

PITANJE: Selam alejkum! Imam u planu da se udam  u skorije vrijeme, inšllah, ali moji roditelji, odnosno otac se protivi tome, jer je mu se ne sviđa moj potencijalni mladoženja, iz razloga što on nije školovan, što živi pod kiriju…odnosno sve neke dunjalučke stvari, jer smatraju da ja zaslužujem boljeg. A moje pitanje glasi “Da li se ja smijem udati kada dođe to vrijeme bez njegova znanja, jer sam ga ja pre toga obavestila, a on nema adekvatan argument da mi to zabrani”? Unapred hvala.

ODGOVOR: Alejkumu selam! Jedan od šartova valjanosti braka je dozvola staratelja, tj. oca, djeda, sina, brata, amidže ili dajdže i tako dalje. S tim da pravo na starateljstvo mora ići otprilike po spomenutom redoslijedu. Što znači ako izgubi pravo jedan od staratelja prelazi na drugog.

Da je staratelj šart za valjanost bračnog ugovora dokaz je ajet u kojem kaže Uzvišeni: “Kad pustite vaše žene i istekne iddet, tad ih ne sprječavajte da se udaju za (bivše) muževe njihove” (El-Bekara, 232). Da nije dozvola staratelja šart ispravnosti braka i udaje žene, bila ona djevojka ili udovica, ne bi imalo smisla da Allah, dželle še’nuhu, zabranjuje starateljima da sprečavaju da se žena, koja je pod njihovim skrbništvom, ponovo uda za bivšeg muža. Kaže Ibn Hadžer u “Fethul-bari” (9/187) da je ovaj ajet najjasniji dokaz da je staratelj (velijj) šart za ispravnost braka.

A od dokaza iz Sunneta je hadis od Ebu Muse El-Eš’arija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema braka bez staratelja” (bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže, vjerodostojnim ga je ocijenio Albani i ostali muhadisi). Takođe, hadis od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Koja god se žena uda bez dozvole staratelja, njen brak je batil, njen brak je batil, njen brak je batil…” (bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Ibn Hibban, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani uzimajući u obzir mnoštvo rivajeta).

A prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Žena ne udaje ženu, niti žena udaje samu sebe” (bilježe ga Ibn Madže i Darekutni, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani).

Prema tome, niukom slučaju ti nije dozvoljeno da se udaš bez dozvole staratelja i njegovog pristanka prilikom sklapanja ugovora, jer šerijatski tekstovi po ovom pitanju su nedvosmisleni i izričiti. Ako se udaš bez dozvole staratelja brak ti je neispravan po većini učenjaka ovog Ummeta.

Ostaje pitanje šta ako staratelj zabranjuje da uda kćerku za onog za koga on smatra da joj on nije dostatan, tj. da nije na njenom nivou, kada bi mu bilo dozvoljeno da je spriječi da se uda za njega. Drugim riječima, dođe prosac i zaprosi djevojku ili ženu i ona pristane, a njen staratelj joj ne da da se uda za njega smatrajući da on nije prilika za nju i da ona zaslužuje boljeg od njega.

Pitanje dostatnosti (kefaeta), tj. koje osobine prosca se uzimaju u obzir kada se gleda da li je on na nivou žene koju prosi, je pitanje oko kojeg učenjaci imaju veoma podijeljeno mišljenje.

Ispravno mišljenje po ovom pitanju, a na koje ukazuje dokaz, je da su dvije osobine koje prosac treba da ispuni da bi bio dostatan ženi koju prosi, a to su: vjera i ahlak sa kojom je staratelj zadovoljan a ne žena ili djevojka koja se prosi. Argument za ovo je hadis: “Kada vam dođe neko (prosac) sa čijom vjerom i ahlakom ste zadovoljni, udajte za njega, a ako ne uradite tako nastaće fitna na Zemlji i ogroman fesad.”

Iako u ovom hadisu ima slabosti značenje hadisa je ispravno na što ukazuju drugi dokazi da ono na što se najviše treba gledati kada je u pitanju brak to je vjera, kao što je došlo u hadisu mutefekun alejhi gdje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetuje da se žene i koga da žene: “Izaberi onu koja praktikuje vjeru“.

Iz gore spomenutog se da zaključiti da tebi, poštovana sestro, nije dozvoljeno da se udaješ bez dozvole, znanja i odobrenja tvoga oca ili nekog drugog staratelja. Takođe, ako je tačno to kako si ti opisala razlog odbijanja tvog oca da se udaš za tog momka, onda zaista tvoj otac nema šerijatski valjanog razloga da se udaš za njega ali to ne znači da se smiješ udati bez njegove dozvole.

U osnovi, ako staratelj sprečava ženu da se uda a nema opravdanog šerijatskog razloga za to, taj problem se diže do kadije pa kada kadija utvrdi i procijeni da se sa njega skida starateljstvo na onog poslije njega on to ima pravo da uradi. Međutim, pošto kod nas nema kadija niti učenih ljudi koji bi se u to upuštali, tu soluciju u kojoj će se prebaciti starateljstvo na nekog drugog jednostavno zaboravi.

Prema tome, ono što ti preostaje, s obzirom da se ne smiješ udati bez dozvole staratelja, je da ubijediš, pridobiješ, privoliš, nagovoriš svoga babu da pristane. Ako mu priđeš na lijep način, pa mu pojasniš, srce rastopiš, reznježiš i ubijediš ga da ti u tome vidiš svoj sretni život, još ako ti mama bude na tvojoj strani onda nema tog babe koji će gledat u novčanik, kuću i svjedočanstvo budućeg zeta. Ve billahi tevfik.

Dr. Zijad Ljakić