Ketogena ishrana predstavlja način ishrane gdje se kao dominantno energetsko sredstvo u organizmu koriste produkti masti (ketoni), a ne šećeri. Ketogena dijeta je u stvari dijeta u kojoj se kao glavni makronutrijent koriste masti u procentu od 60-75%, proteini 15-20%, i ugljovodonici (šećeri) samo 5-15%. Teoretska osnova ove ishrane je da normalna ćelija za svoj metabolizam može da koristi ili šećere ili metabolisane masti. Moderna ishrana koja sadrži i do 80% ugljenih hidrata (uglavnom rafinisanih) izaziva hronično povišen šećer u krvi, a time i visok nivo insulina, što vodi pretvaranju šećera u masti (trigliceride), koji se talože u organizmu u vidu masnog tkiva.

 

Visok nivo šećera dovodi do zasićenosti ćelija (jetre i mišića) šećerima, što dovodi do insulinske rezistencije, i još višeg nivoa insulina, sve do iscrpljivanja pankreasa i razvoja pravog dijabetesa. Šećeri kao energetsko sredstvo izazivaju zakiseljavanje organizma i stvaraju puno slobodnih radikala pri svom sagorijevanju, i time podižu oksidativni stres organizma.

 

Ketoni (metabolički produkti masti) su tri puta jače gorivo od šećera, i mnogo čistije (ne stvaraju slobodne radikale), i na njih mozak bolje radi, a mišići su izdržljiviji. Ketogena ishrana je izrazito antiinflamatorna ishrana i može se primijeniti kod svih stanja i bolesti. Ona prema svim modernim istraživanjima dovodi u ravnotežu sve faktore rizika za nastanak dijabetesa, kardiovaskularnih, malignih i autoimunih bolesti: šećera, PH urina, masnoća u krvi, kao i markera zapaljenja u organizmu. Povoljno djeluje i na očuvanje telomera, tj. na dugovječnost.

 

U praksi se ketogena ishrana koristi kao dijeta za liječenje dijabetesa tipa 2, a sve više i astme, alchajmerove bolesti, parkinsonizma, demencije, reumatskih stanja i bolesti, a posebno malignih bolesti. Naravno, ketogena ishrana se preporučuje i kao najbolja za regulaciju tjelesne težine. Počinje prestankom uzimanja svih šećera (ugljenih hidrata), rafinisanih, skroba iz žitarica. Ketogena ishrana je puno svježeg i zelenog povrća, umjerena količina proteina (poželjno iz koštuničavog voća i sjemenki), zatim kuvanog organskog povrća i mesa, te veća količina zdravih masti.

 

Prvih dana ketoadaptacije mogu da se jave prolazne tegobe u vidu zamora, lake glavobolje, zamaranja i sl, što su posljerice smanjenog nivoa šećera u krvi, a nedovoljnog nivoa ketona. Tada treba pojačati nivo masnoća u ishrani i organizam će se ketoadaptirati.

 

 

GRUPA 1: maslinovo ulje, bundevino ulje, kikiriki puter, avokado, orasi, bademi, lješnici, indijski orah, kikiriki, bundevine sjemenke, suncokret sjemenke, lanene sjemenke, susam, leblebija, chia sjemenke, masline i sl.

 

GRUPA 2: kokosovo ulje, kokos maslac, organski maslac, masni fermetisani sirevi, kajmak, masna juneća šnicla, masnije kozije meso, masnije ovčije meso, kokošji bataci, ćureći bataci, organska jaja.

 

GRUPA 3: masna riba (šaran, pastrmka, losos, sardela, skuša, lignje, murina i sl.

 

GRUPA 4: zeleno povrće (blitva, raštan, kupus, kelj, žućanica, brokule, karfiol, tikvice, kiseli kupus), obojeno povrće (paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, bijeli i crni luk, poriluk, celer, peršun, đumbir), bobičasto voće (maline, kupine, borovnice, brusnice, ribizle, aronia).

 

 

– rafinisane šećere (vještačke ni zaslađene sokove, kolače, kremove, kekse, mliječne čokolade i sl, samo crna čokolada 75-90% kakao).

– rafinisana biljna ulja

– trans i hidrogenisane masnoće (sve vrste margarina i industrijski obrađenih biljnih ulja)

– proizvode od žitarica (brašno, hljeb, kifle, perece, pašte, makarone, lazanne, palačinke) pšenica, kukuruz, ječam, ovas, raž, heljda

– krompir, kuvanu mrkvu, repu i sl.

– pasulj, grašak, sočivo, bob

 

Poželjan način pripreme je svježe povrće ili kuvano na pari, ili dinstanje na maslinovom ulju, grožđanom ulju ili puteru. Meso se kuva ili peče na maslacu ili grožđanon i maslinovom ulju.

 

Pošto organizam uđe u ketozu, počinje da troši naše masti (trigliceride) kao gorivo, produkuje više hormona rasta (obnove), i to nam daje više snage, izdržljivosti, kao i čistiju jetru i mozak, te se osjećaj gladi smanjuje. Cijeli energetski sistem organizma postaje stabilniji i čistiji, a organizam izdržljiviji i sa manje rizika od većine bolesti i stanja. Parametri faktora rizika se normalizuju (šećer, ukupan holesterol, HDL, LDL, CRP, PH stanje organizma ide ka alkalnosti).

 

 

• ketogeni hljeb (za one koji nisu osjetljivi na gluten)

50 gr integralnog spelta brašna, 50 gr integralnog ječma, 50 gr susamovog brašna, 50 gr leblebija brašna, 50 gr brašna od lana, šaka sjemenki suncokreta i šaka sjemenki bundeve. Zamiješati i dodati kvasac (ili sodu bikarbonu ili prašak za pecivo). Kada nadođe ispeći. Hljeb može trajati i 5 dana.

 

• ketogena pica

napraviti smjesu za ketogeni hljeb, ali bez kvasca, formirati oblik pice i po njoj staviti origano, bosiljak, paradajz, sir i sl. Sve ispeći u pećnici.

 

• ketogeni sok

kisela jabuka ili kivi, grejpfrut ili limun, mrkva, 1/2 cvekle, šaka borovnica ili malina, list blitve, spanaća ili kelja. Sve zajedno staviti u sokovnik i piti ujutro ili popodne na prazan stomak (2-4 dcl).