Onaj ko dobrovoljno daje sadaku on voli Allaha, i Allah njega voli, jer je on savladao svoju dušu u čijoj je prirodi ljubav prema imetku. Uzvišeni kaže o čovjeku: “…i on je, zato što voli bogatstvo, radiša.”

 

Nakon što je onaj ko dijeli imetak dao prednost ljubavi prema svome Gospodaru, nad onim što on voli i nije ga spriječio strah od siromaštva na dunjaluku, Allah ga je oslobodio svakog straha na ahiretu, kao što Allah, subhanehu, kaže: ‘”Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (Kur’an, 2:274)

 

Uzvišeni Allah voli da Njegov rob bude plemenit i darežljiv. Zbog toga Allah umnogostručava nagradu onima koji dijele svoje imetke, kao što On, subhanehu, kaže: “Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar o i sve zna.” (2:261)

 

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: “Ko udijeli sadaku u vrijednosti jednog ploda koji je stekao na halal način, a Allah prima samo lijepo (halal), Allah će mu to primiti Svojom desnom rukom, a zatim to uvećavati onome koji je to dao, kao što neko od vas uzgaja (odbijeno jednogodišnje) ždrijebe, sve dok ne postane poput brda.” (Buhari i Muslim) Tako ova ljubaznost i briga od Allaha za tako skromno djelo od čovjeka upućuje na to da Allah voli djelo koje je učinio. 

 

Kao što je dobrovoljna sadaka uzrok za Allahovu ljubav prema čovjeku, ona isto tako otklanja Njegovu srdžbu i spašava čovjeka od posljedica grijeha, kao što Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Sadaka briše loše djelo, kao što voda gasi vatru.” (Nesai i Tirmizi)

 

Nagrade onih koji obavljaju dobrovoljni namaz i post povećavaju se vrijednošću mjesta i vremena, a isto tako se povećava nagrada onih koji dobrovoljno daju sadaku. Na to nas upućuju riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je upitan: ‘Koja je sadaka najbolja?‘, pa je odgovorio: ‘Da udijeliš sadaku dok si zdrav i voliš imetak, bojiš se siromaštva, a priželjkuješ bogatstvo. Nemoj odgadati dotle da ti duša dođe u grlo, pa da kažeš: ‘Ovome toliko, onome toliko’, a to pripada nekome” (Buhari)

 

Onoga ko dobrovoljno daje sadaku iskreno i iz ljubavi prema Uzvišenom Allahu možeš vidjeti kako draga srca udjeljuje svoj imetak na razne načine i obilato. On se više raduje i sretniji je kad daje, nego onaj kome se daje kad uzima. Takav je bio slučaj s našim Poslanikom, sallallahu alejhi vesellem.

 

Ibnul-Kajjim, rahimehullah, opisuje stanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovu uputu prilikom davanja dobrovoljne sadake, pa kaže: ‘Kada bi mu došao neko ko je imao nekakvu potrebu, on bi mu davao prednost nad samim sobom, nekad u pogledu hrane, a nekad u pogledu odjeće. Njegova se darežljivost ogledala u raznovrsnim davanjima, pa bi nekada davao poklon, nekada bi dijelio sadaku, dok bi nekad kupio nešto, pa bi prodavaču platio i poklonio to što je kupio, kao što je uradio sa Džabirovom devom. Ponekad bi uzimao zajam, pa bi vraćao više i bolje od onoga što je uzajmio” (to se ne smatra kamatom, jer onaj ko je dao zajam nije uvjetovao prilikom davanja zajma da mu vrati više, nego je to bilo na dobrovoljnoj osnovi onoga koji je uzeo zajam). Nekad bi kupio nešto, pa bi platio više nego što vrijedi. Primao je poklon, pa bi zauzvrat darovao onoga ko mu dadne poklon više i bolje, dajući na taj način sadaku u svim mogućim vidovima i čineći dobro na svaki mogući način.

 

Sadaka u vidu dijeljenja imetka, na razne načine, ne ograničava se samo na to nego u pojam sadake ulaze i druge stvari mimo imetka.

 

 

– prva je ono što predstavlja dobro koje obuhvata ljude općenito, pa tako bude sadaka njima, a ona možda bude bolja od sadake u vidu dijeljenja imetka, poput naredivanja dobra i zabranjivanja zla, jer je to poziv pokornosti Allahu i sustezanje od griješenja prema Njemu, a to je bolje od novčane koristi, također i poučavanje korisnom znanju, poučavanje učenju Kur’ana, otklanjanje štete od ljudi, učenje dove za musli- mane i traženja oprosta za njih, kao što se prenosi u hadisu: “Tvoj osmijeh bratu u lice je sadaka, tvoje naređivanje dobra i sprečavanje lošeg je sadaka, tvoje upućivanje čovjeka koji se izgubio je sadaka, tvoje otklanjanje kamena, trnja i kostiju s puta je sadaka, tvoje pražnjenje kofe u kofu tvoga brata je sadaka“.  (Tirmizi);

 

– druga vrsta sadake koja se ne daje u vidu imetka jeste ono čija korist obuhvata samo onoga ko je učini, poput raznih vrsta zikrova, kao npr. izgovaranja ‘Allahu ekber’, ‘subhanallah’, ‘elhamdulillah’, ‘la ilahe illallah’, ‘estagfirullah’. I odlazak u džamiju je također sadaka. Ne spominje se u hadisima da su namaz, post, hadž i džihad sadaka.

 

Većina je ovih djela bolja od sadake u vidu izdvajanja imetka, jer se ona spominju kao odgovor na pitanje siromaha koji su željeli znati kako dostići veći stepen od bogatih koji su dobrovoljno dijelili imetak. (Muslim)