Ko se oslobodi robovanju strasti time se oslobodio vatre
Ako pomno promotrimo sedmoricu koji će uživati u hladu Allahovog arša na Sudnjeme danu, kada će se Sunce približiti, a džehennem biti doveden i kada će se ljudi pribiti i sva ta toplota od pomenutih stvari biti nesnosna, osim za one kojima će se Allah smilovati i u hladu Svoga arša oplemeniti, naići ćemo da svi oni imaju jednu zajedničku osobinu a to je da su se sačuvali od strasti.
1. Pravedni vladar, kojeg strast vlasti nije navela da nepravedan bude, iako je imao sve predispozicije i samostalnost da bude kakav god hoće, no opet sačuvao se strasti pa će uživati u Allahovom hladu.
2. Onaj koji je odrastao u pokornosti Allahu, iako su tada strasti u svojoj kulminaciji, a razum još ne upotpunjen, stoga taj takav zaslužuje da uživa u Allahovom hladu.
3. Onaj čije je srce vezano za džamiju, jer je džamija utočište vjernikovo od strasti i požuda.
4. Oni koji se vole u ime Allaha, a ne radi kojekakvih prolaznih dunjalučkih razloga kako bi “prijateljstvom” zadovoljili i došli do ostvarivanja svojih strasti.
5. Čedni i moralni čovjek kojeg pozove ugledna i lijepa žena na zadovoljavanje niskih strasti ali je on iz strahopostovanja prema Allahu odbije.
6. Udjeljivač u tajnosti, koji ne udjeljuje radi čuvenosti ili da bi bio viđen te da time zadovolji svoju strast i da bi postao poznat.
7. Koji kada se osami, ne zadovoljava svoje niske strasti, te ga osamljivanje navede na grijeh jer ga niko ne vidi, već ga isto navede na spomen i zikr Allahu te se od Allahove Veličine i rasplače.
U vjerodostojnim hadisima je došlo i još sedmoro ljudi koji će mimo navedenih uživati u Allahovom hladu, a koje je spomenuo imam ibn Hadzer i opet svi dijele ovu istu vrlinu, no vratimo se njima i promotrimo kod njih ovaj opis i atribut.
8. Gazija koji polaže svoj život, ono najdragocenije, a i time se suprostavlja strašću za životom i dunjalučkim naslađivanjem, jer je to najdragocenije spreman dati Allaha radi braneći svojim životom živote, časti, postojbine … ostalih vjernika…
9. Onaj koji pomaže gaziji i time se suprostavi strašću želje za više, želje za bogatsvom kojeg polaže onima koji polažu živote svoje za rad odbrane života, časti, postojbina ….
10. Davanje dodatnog roka zaduženiku da vrati novac kasnije bez ikakve nadoknade, iako strasti nalažu da od zaduženika dodatnim rokom potražuje povećanje duga ili pak kontra uslugu.
11. Otpisivanje i halaljivanje duga dužniku što je avakako suprotno onome što strasti nalažu.
12. Pomoć prezaduženome imetkom svojim, koji je oličenje svih dunjalučkih strasti i kojim se mogu sve ostale strasti pribaviti, ali opet on taj imetak polaže u pomaganju prezaduženih.
13. Pomaganje robu koji se želi osloboditi ropstva nadoknadom, time ujedno pomaže i čini sadaku imetkom koji je kao i u prethodnom slučaju oličenje uživanja i vrata svih strasti, no on taj imetak polaže i udjeljuje najpotrebnijim i time se oslobađa od robovanja imetku već istim robuje Allahu.
14. Iskrenom trgovcu kako u govoru tako i u njegovom poslovanju, dok strasti nalažu da se ciljevi moraju ispunjavati bez obzira na sredstva tj. da se imetak uveća bez obzira od halala ili harama, jer se time zadovoljavaju strasti gomilanja i trošenja imetka na kojekakvim prohtjevima i zadovoljavanju strasti.
Stoga nije ni čudo kada u Kuranu nalazimo da će Džennet boravište biti onome koji svome nefsu strasti zabrani i opet to se povezuje sa strahom od stajanja pred Gospodarem svojim.
“A onome, koji se stajanja pred Gospodarom svojim, boji i duši prohtjeve uskrati, takvom će Džennet zasigurno boraviśte biti.” (Naziat; 40-41.)
Miralem Misini