Kockanje – bolest sve prisutnija među omladinom

Kockanje ili kocka je zajednički naziv za sve igre koje uključuju ulaganje novca. Igrač koji pobijedi, dobija uložen novac. Različite forme kockanja imaju različitu povijest. U skladu s povijesnim zapisima i arheološkim istraživanjima, kockanje postoji dugi niz godina i u kulturama gotovo svih civilizacija. Kockanje u našim domovima Istraživanje kaže da svaki peti čovek koji pokaže interesovanje za kockanje postaje patološki kockar. Kockanje je ušlo u naše domove preko tv ekrana. Sve više je kvizova, glasanja i ko zna čega… Sa problemom kockanja susreću se sve zemlje u svijetu.

Građani SAD godišnje potroše oko 80 milijardi dolara na onlajn kockanje. Jedan uspješni student iz Pensilvanije opljačkao je banku da bi vratio dug. Trebamo biti svjesni konačnih učinaka kockanja: ono uništava porodice i ima zdravstvene posljedice. Kockanje postepeno postaje je nedvojbeno zdravsteni problem, a ekspanzija kockanja predstavlja značajan rizik, o čemu svi trebamo voditi računa. Bolesnik nastavlja s kockanjem kako bi nadoknadio gubitke. Posljedica toga je da često kockar tone u dugove, postajući sve jače zaokupljen s kockanjem, uvjeren da će velika pobjeda nadoknaditi dugove i riješiti sve njegove probleme.

Zdravstveni problemi mogu nastati i kao rezultat sustezanja od kockanja. Studija je pokazala da najmanje 65% patoloških kockara ima barem jednu od tegoba povezanu s prekidom kockanja: nesanicu, glavobolju, gubitak apetita, tjelesnu slabost, bolove u mišićima, ubrzani rad srca, teškoće s disanjem isl. Te osobe mogu lagati članovima porodice, terapeutu ili drugima kako bi sakrile stupanj uvučenosti u kockanje. Kad su iscrpljeni izvori za posuđivanje novca, osoba može naginjati antisocijalnom ponašanju (npr. krivotvorenju, prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac. Osoba zbog kockanja može ugroziti ili izgubiti važnu emocionalnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogućnost.

Također se može upustiti u “moljakanje jamčevine”, obraćajući se porodici, rođacima ili drugima za pomoć zbog očajne financijske situacije prouzročene kockanjem. Kockanje je uzrok nasilju u porodici Studija koja je uključila 286 žena primljenih u hitnoj službi Sveučilišne bolnice u Nebraski, pokazala je da žene čiji partner ima probleme s kockanjem imaju 10.5 puta veću vjerovatnost da će biti žrtve nasilja od partnera nego li žene čiji partner nema probleme s kockanjem. U 2003. godini objavljeno je kako je s otvorenjem kockarnica u Južnoj Dakoti nasilje nad djecom i vrijeđanje kod kuće povećano 42%, odnosno 80%, što se povezalo s porastom kockanja. Socijalne i zdravstvene posljedice kockanja očituju se i na individualnoj i na društvenoj razini.

Osobne posljedice uključuju razdražljivost, izrazitu promjenjivost raspoloženja, probleme u međuljudskim odnosima (uključujući rastave brakova), odsutnost s posla, zanemarivanje porodice, te bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje kockara (ali i njihovih partnera) uključuje depresiju, nesanicu, poremećaje probave, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom. Sportske kladionice – na svakom ćošku! Svaki peti srednjoškolac svakodnevno posjećuje sportske kladionice, govore podaci Fonda za prevenciju patološkog kockanja. Kockanje kao bolest zavisnosti sve je češći problem u Srbiji. Iako država godišnje zarađuje preko 100 miliona evra od igara na sreću, ništa ne daje za prevenciju ove bolesti. Djeca najčešće počinju igrama u sportskoj kladionici, onda prelaze na poker aparate i rulet, gdje je ulog mnogo veći.

Patološko kockanje tipično počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Međutim, ono što dodatno olakšava ulaz u kockanje današnjim maloljetnicima je sve viša ponuda i otvaranje kockarnica (sportskih kladionica) u blizini osnovnih i srednjih škola, s ciljem da se djeca privuku i da se preko njjih ostvari dobit. Naravno u tome se i uspijeva. Nedavno sam čula čula sljedeću priču jednog učenika petog razreda osnovne šklole koji kaže: “Kad smo se vraćali iz škole jedan moj drug je svratio u sportsku kladionicu. Zvao je i mene da pođem s njim i ja nisam htio. Pitao sam ga šta će tamo, a on je odgovorio da je juče ostao dužan 200 dinara pa danas mora da ih vrati.” Djeca troše roditeljske pare date za topli obrok na kockanje! Mnoga djeca su kockanjem izgubila sve i zadužila svoje roditelje, a ima i djece koja su u dugovima i po nekoliko hiljada evra.

Država je prije četiri godine donijela Zakon o igrama na sreću, poslije koga je čak 118 preduzeća dobilo dozvole da se bavi organizovanjem kockanja. Ta grana je državi, u prvih 5 mjeseci ove godine, od poreza donijela 27 miliona evra. U Beogradu je nedavno otvorena klinika za odvikavanje od ove bolesti. Broj oboljelih u posljednjih 4-5 godina se nevjerovatno povećao, a zakon iz 2004. godine, koji zabranjuje ulazak maloljetnika u kladionice, se očigledno ne poštuje. Na kraju, sva odgovornost (a i muka za neodgovornost) spada najviše na roditelje. Ukoliko im je stalo do njihove djece, njihovog zdravlja i uspjeha u životu moraju iznaći načina da djecu drže pod neprestanom kontrolom, budnim okom vaspitača, kako bi ih sačuvali brojnih pošasti i poroka kojima je svijet današnjice ispunjen. Sa djecom se mora razgovarati i biti upućen u svaku poru njihovog života, jer svako otuđivanje i zahlađenje odnosa vodi propasti i roditelja i djece.

Poslala: Sara Bintul-Sandzak