Količina i važnost vode na zemlji

Koliko je vode na Zemlji

Voda je dominantan element na površini Zemlje. Pokriva 70,8 posto, u odnosu na kopno kojega je ukupno 29,2 posto. Na našoj planeti nalazi se 1,39 milijardi kubičnih kilometara vode, od kojih je pak 97,5 posto slana voda! Pitke vode, pogodne za uporabu ljudima i životinjama, ima samo 2,04 posto.
Međutim, niti ta sitna brojka nije sva voda koju zapravo možemo koristiti, jer je najveći dio nje još uvijek zarobljen u ledu. Na kraju preostaje tek između 0,64 i 0,8 posto ukupne količine vode na Zemlji koja se može koristiti za ljudske potrebe. Stoga je jasno koliko je voda pravo bogatstvo koje imamo, a ne nafta.
Blagodati zdrave i pitke vode u kojoj uživamo mnogi uzimaju zdravo za gotovo. Promislite malo o tome, s obzirom na to da će se sljedeći veliki ratovi voditi upravo radi vode!

Zašto ne piti flaširanu vodu?

Famozna flaširana ili punjena voda u svijetu tako postaje sve veći biznis. Neke procjene kažu da je to tržište teško između 50 i 100 milijardi dolara, što znači da se toliko novca troši na nešto što praktički besplatno imate u stanu. Prošlogodišnja studija američke nevladine organizacije Earth Policy Institute pokazala je da je punjena voda čak 10 hiljada puta skuplja od obicne, a da u isto vrijeme nema nikakvih dokaza i garancija da je zaista i zdravija. Još veći paradoks je i činjenica da je preko 40 posto punjene vode zapravo samo obična voda iz u koju se dodaju minerali ili neki drugi sastojci. Dakle, prvi razlog zašto ne piti punjenu vodu je cijena. Jer, za male pare mjesečno možete piti vode koliko vam srce želi, plus je koristiti za higijenu, pranje, kuhanje i sve ostalo zašto inače koristite vodu.
Drugi razlog je činjenica da punjena voda nije ni zdravija ni kvalitetnija od obicne vode, pa zašto trošiti novac na nju? Osim toga, punjena voda stvara smeće, pa bez obzira na to da je možete vratiti i dobiti pant, još uvijek puno ljudi to čini, a okoliš pati. Dodajmo tome da se 50-ak milijuna galona nafte potroši godišnje na pravljenje ambalaže za punjenje vode, što dovodi i do emisije štetnih plinova i ponovo punjena voda dobiva minus. Osim toga transportirati svu tu vodu velikim kamionima po raznim zemljama je veliki faktor ispustanja koldioxida i drugih stetnih tvari koji kvare vazduh i utjecu na negativno atmosferu uopste.
Ekstremna potrošnja punjene vode može rezultirati manjim profitom za vodovodne firme, koje će onda manje ulagati u kvalitetu javnog vodovoda, čime imamo rizik da u potpunosti postanemo ovisni o skupljoj i inferiornijoj punjenoj vodi, umjesto da uživamo u blagodatima vode iz javnog vodoopskrbnog sustava. A tko onda profitira? Naravno, velike korporacije i firme koje mahnito kupuju izvore vode, ali i vodovodne sustavne, pripremajući se za dan kad će voda zamijeniti naftu.
A kako stvari stoje, to bi moglo biti brzo. Naime, danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha pitke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80 posto svih zaliha pitke vode. Do 2025. godine preko 65 posto ili dvije trećine svjetske populacije mogle bi se naći u područjima u kojima neće biti dovoljno ili neće biti uopće vode ili u kojima voda neće biti za piće.