Krediti – živo blato

Svi ljudi teže ka lagodnom i prijatnom životu, a dunjalučke potrebe poput stana, dobrog automobila, kvalitetnog namještaja, čestih odlazaka na odmore i slično, nisu uvijek lako ostvarive, jer nakupiti ”keš” za sve to nije baš lahko. Ali tu je izlaz, jer ljubazne banke nude ”povoljne” kredite da se ostvare sve životne želje, ”jer oni su tu zbog nas”…

Iskreni vjernici su čvrsto ubijeđeni, da Njihov Stvoritelj najbolje zna šta je za njih dobro a šta loše, pa se zato u domenu svojih mogućnosti trude da učine ono što im je On naredio, kao što se i maksimalno zalažu da se klone onoga što je On zabranio. Pored ogromnog broja grijeha koji su se danas po Zemlji proširili, malo koji grijeh takvom snagom i tempom razara i uništava pojedinca, porodicu i cijelo društvo, kao što je to kamata u bilo kojem svom obliku.

UPUTSTVO I UPOZORENJE VJERNICIMA

Rekao je Uzvišeni Allah u Svojoj časnoj Knjizi: ”Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu… Allah uništava kamatu a unapređuje milosrđa…(El-Bekare, 275)

Citirani ajeti su svakom vjerniku jasno uputstvo a ujedno i upozorenje, da se od kamate drži što dalje, jer u suprotnom ulazi u otvoreni rat sa Allahom i Njegovim Poslanikom: ”O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako to ne učinite, eto vam onda nek znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova…”(El-Bekare, 278)

Hadisi koji govore o zabrani kamate i veličini grijeha koje sa sobom nosi, još su jasniji, i po prijetnji još žešći. U hadisu kojeg bilježi Imam Muslim u svome Sahihu (br. 1598) a prenosi ga Ebu Hurejre r.a., Allahov Poslanik s.a.v.s je prokleo onoga ko uzima kamatu i onoga ko je daje, onoga ko je svjedoči i onoga ko je bilježi. U drugom hadisu Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao da je dirhem (srebrnjak) od kamate kojim će se čovjek okoristiti znajući da je od kamate, kod Allaha gori (po veličini grijeha) od trideset i šest činjenja zinaluka (bluda). (Hadis bilježi Ahmed 5/225 i Taberani a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Es-Sahiha br. 1033 i Sahihul-Džami’a br. 3375).

ZAŠTO TOLIKI GRIJEH?

Nakon što čuju ove šerijatske tekstove koji govore o žestini kazne za one koji se bave kamatom, mnogi, u vjerske propise slabo upućeni muslimani, s nevjericom odmahuju glavom, jer im se čini kako je to ipak malo previše, pogotovo u vremenu u kojem živimo, a u kojem je kamata postala sastavni dio ”modernog života” i ”savremenog poslovanja”. Međutim, svi oni koji su imali iskustva sa kamatom, nakon što su zanemarili zabranu i upozorenje koje im je došlo od njihovog Gospodara i od Njegovog Poslanika sallallahu alejhi we sellem, u većini slučajeva su prošli kroz velike patnje, sramotu i poniženja, doživjeli duševne, a često i fizičke boli, a dosta je onih koji su nakon svog gorkog iskustva s kamatom došli ”tobe”, zaklinjući se ”nikad više”.

Svi ljudi teže ka lagodnom i prijatnom životu, a dunjalučke potrebe poput stana, dobrog automobila, kvalitetnog namještaja, čestih odlazaka na odmore i slično, nisu uvijek lako ostvarive, jer nakupiti ”keš” za sve to nije baš lahko. Ali tu je izlaz, jer ljubazne banke nude ”povoljne” kredite da se ostvare sve životne želje, ”jer oni su tu zbog nas”.

Umjesto da budu zadovoljni onim što su stekli na halal način, te da strpljivo čekaju neka bolja vremena kada će dozvoljenim sredstvima doći do nekih materijalnih stvari koje su im trenutno nedostupne, mnogi ljudi se okreću prema brzom rješenju, podižući manje ili veće kamatne kredite, često uopće ne razmišljajući o mogućnosti i načinu na koje će ih vratiti. Najveći broj ljudi samo uzme formular te ga popuni, uopće ne čitajući šta u njemu piše, a ko će ga i čitati, kada je veličine podebljeg časopisa, a ni solidan ekonomista ne razumije baš najbolje sva ”prava i obaveze” koje su vrlo vješto upakovane u formular. Bitno je doći do novca, a na koji način će ga vraćati, o tome će misliti sutra.

Treba li napomenuti da se najveći broj takvih kredita podiže samo zbog prelaska sa dobrog na bolje? (sa solidnog automobila na novi, za preuređenje stana ili kuće koji su još uvijek u dobrom stanju itd.) Nakon podizanja kredita, za većinu ljudi počinju noćne more. Sam osjećaj da će u narednih deset, dvadeset ili trideset godina stalno biti dužan, te da se taj dug prvih godina samo povećava jer će vraćeni iznos često puta preći glavnicu za duplo ili čak i više, kod većine ljudi stvara stalni psihički pritisak, frustracije i depresiju, što opet uzrokuje nervozu, nesanicu, loše ponašanje prema porodici i drugima. Ovako je pod uvjetom da sve ide ”po planu”, te da je kamatni kredit podignut kod legalne banke i da se isti uredno vraća.

Ali pravi Pakao prolaze one osobe koje se odazovu uslugama nelegalnih lihvara koji operiraju u svim velikim gradovima. Skoro svakodnevno, mediji objavljuju potresne priče o naivnim ljudima koji su uzeli zajmove od ovih kriminalaca, te im je od tada život postao ludnica. Kamate rastu svakodnevno, pa često ljudi godinama ”vraćaju” pozajmljeni novac i nakon što je vraćen deseterostruko ili dvadeseterostruko više od pozajmljenog iznosa. Svako kašnjenje sa ratom kažnjava se batinama, prijetnjama i raznim vrstama pritisaka, pa se određeni broj ljudi odlučuje za bježanje od kuće ili čak i suicid, stvarajući na takav način probleme svojoj porodici, policiji, zdravstvu, i na kraju krajeva, čitavom društvu.

Kada se ovome nadoda i činjenica da su mnogi fini i pošteni ljudi ”navučeni na tanak led” kada su svojim prijateljima, poznanicima ili rodbini pristali da budu žiranti, pa su nakon kratkog vremena oni morali odvajati od svojih plaća kako bi podmirili kredit bezobraznog i bezobzirnog (ne)prijatelja, te je to bio razlog mnogim prekidima rodbinskih i prijateljskih veza a ponekad dovodilo i do fizičkih obračuna, onda je potpuno jasno da kamata sa svojim lošim posljedicama jednostavno zalazi u sve pore ljudskog društva i da ga razarački uništava.

Nakon što se kvalitetno analizira sva šteta koju kamata nosi sa sobom, svaka razborita osoba će u potpunosti, čak i logički, shvatiti Allahovu veliku mudrost u zabrani kamate i toliku ”rigoroznost” kada je u pitanju njena osuda od strane Šerijata.

MOŽE LI SE IZBJEĆI KAMATA?

Rekao je Poslanik sallallahu alejhi we sellem u jednoj predaji koju bilježi Imam Ahmed u svome Musnedu, a prenosi Ebu Hurejre r.a., da će doći vrijeme kada neće ostati niko a da se neće hraniti kamatom, a onaj ko je ne bude jeo, zasuće ga ”kamatna prašina”. (Ahmed, 2/494, Ebu Davud br. 3331, Nesai 7/243, Ibn Madže br. 2278. Vidjeti: Daiful-Džami’a br. 4864, Daifu Ibn Madže br. 497 , Daifu Tergib vet-terhib br. 1167)

Ova predaja, iako je (uzimajući u obzir lanac prenosilaca) slaba, njeno značenje je sigurno ispravno, a ona u sebi nosi i jednu od mnogobrojnih mu’džiza Muhammeda sallallahu alejhi we sellem, jer je rekao nešto što je u njegovo vrijeme bilo nezamislivo, a danas se u potpunosti ostvarilo. Najveći broj ljudi, ako ne i svi, htjeli to ili ne, imaju određenog dodira s kamatom, i to nikako ne mogu izbjeći. Primjera radi, čovjek koji radi posao koji je u potpunosti halal-dozvoljen, najčešće je primoran da svoju zarađenu plaću podiže u nekoj od banki koje isključivo rade s kamatom.

Isti je slučaj i sa privatnicima koji redovno i uredno, najveći broj svojih prihoda moraju uplatiti u banku koja opet raspolaže tim novcem i miješa ga s onim koji je ostvaren od kamate. Danas je skoro prijeka potreba (darura) imati otvoren privatni žiro račun u kamatnoj banci, kako bi se preuzela zarađena plaća, ostvario lakši transfer i čuvanje novca, a svako ”lijeganje na račun” novog iznosa, obavezno povlači za sobom uračunavanje kamate pa makar novac ”ležao” na računu i vrlo kratak period. Ipak, muslimani koji se maksimalno budu klonili kamate, pred Allahom neće snositi nikakav grijeh radi ”kamatne prašine” kojom smo svi izloženi jer: ”Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih…” (El-Bekare, 286)

IMA LI ALTERNATIVE?

Šta onda da rade muslimani koji čine veliki procent savremenog društva, u kome se podizanje kamatnih kredita i bavljenje kamatom smatra sasvim normalnom pojavom? Na koji način da odole izazovima vremena u kojem žive i da ostanu po strani svakog vida kamate i kamatnog poslovanja?

Kao i u svemu, i po ovom pitanju muslimani su otišli u dvije krajnosti. Jedna skupina zagovara (i u djelo sprovodi) otvaranje banki, sa prefiksom ”islamska”, a koja će u svome širokom asortimanu usluga imati i neke vidove kamatnog poslovanja, koje oni ipak ne nazivaju kamatom, već višku kojeg uzimaju na posuđeni novčani iznos daju različita imena, izbjegavajući da ga nazovu kamatom. Iste ove banke, ukoliko im se od strane klijenta, bio on pojedinac ili registrirana firma, ponudi šerijatski potpuno ispravan projekt u kojem bi banka recimo bila investitor, a klijent izvođač određenih radova ili partner s kojim bi se kasnije zarada dijelila po dogovorenom procentu, oni uljudno odgovaraju kako takav način poslovanja nemaju u servisu usluga.

Međutim, ljubazno će vam ponuditi kredit koji ćete vratiti uz određeni postotak više od ponuđene sume (koji je često veći od onog u kamatnim bankama!), samo što će vam reći da to nije kamata već nešto drugo. Princip je isti, ostalo su nijanse.

Sa druge strane imamo muslimane koji preporučuju samo sabur u ovom vremenu ne pokazujući ni najmanju želju da pokrenu bilo kakve šerijatski dozvoljene projekte koji će barem donekle pomoći onim muslimanima kojima su materijalna sredstva itekako potrebna, i na takav način ublažiti realnu potrebu za zajmodavcima. Ovakvi svojom pasivnošću samo koče napredak muslimana na polju islamske ekonomije, te zanemaruju ogromni umni i materijalni potencijal koji leži u islamskom ummetu.

Rješenje uz Allahovu pomoć, između ostalog može biti u slijedećem:

Sa jedne strane širiti svijest o zabrani i štetnosti kamate, a sa druge strane govoriti o velikoj nagradi koja očekuje one koji pozajme novac drugim muslimanima, želeći time isključivo dobročinstvo kao i nagradu od Allaha Uzvišenog. Rekao je Poslanik sallallahu alejhi we sellem u hadisu kojeg prenosi Abdullah b. Mes’ud r.a.:

”Ukoliko musliman drugom muslimanu dva puta dadne pozajmicu, računa mu se kao da mu je jednom (isti iznos) dao kao sadaku”. (Ibn Madže br. 2430 sa dobrim lancem prenosilaca kako kaže šejh Albani r.h. Vidjeti: Irvaul-galil br. 1389).

Pored toga, svaka šira porodica, pripadnici nekog kolektiva, udruženja ili zajednice, u stanju su da oforme svoju malu internu ”banku”, koja bi isključivo imala za cilj štednju i ulaganje novca od strane svakog člana, a taj novac bi služio za kratkoročno ili dugoročno pozajmljivanje onima koji su potrebni. Ovakvi i slični projekti, iako mali i skromni, mogu uz Allahovu pomoć, polučiti ogromne rezultate na polju međusobne pomoći, a ujedno biti i svojevrsna proba i uvod za otvaranje islamskih banki u pravom smislu riječi, koje će se bazirati isključivo na islamskim principima pozajmljivanja i poslovanja.

Na kraju, trebamo biti svjesni i činjenice, da kada god musliman radi Allaha zaobiđe neku nedozvoljenu stvar, On mu je zamijeni onim što je bolje od toga. Poslanik sallallahu alejhi we sellem se obratio jednom beduinu rekavši mu: ”Uistinu nećeš ništa radi Allaha ostaviti, a da ti Allah ono što si ostavio neće zamijeniti nečim što je bolje i vrjednije od toga. (Ahmed, br. 22969, od Ebu Katade r.a. sa lancem prenosilaca koji odgovara kriterijima imama Muslima, kako tvrdi šejh Albani r.h. Vidjeti: Ed-Daife, 1/61-62).

Izbjegavajući kamatne kredite i kamatu uopće, čuvamo sebe i svoje porodice od poniženja na ovom svijetu, kao i nesnosne kazne na ahiretu.

Budemo li se Allaha istinski bojali, On će nam rješenje za naše probleme iznaći i opskrbiti nas odande odakle se i ne nadamo: ”Onaj ko se Allaha bude bojao, On će mu izlaz naći, i opskrbiće ga odakle se i ne nada…” (Talak, 2-3) Molimo Uzvišenog Allaha da nas sačuva od svakog oblika kamate kao i svakog drugog grijeha, da nam u ovim vremenima velikih iskušenja podari strpljenje i ustrajnost na Istini, i da nas učini od onih koji Ga se boje istinskom bogobojaznošću i umiru samo kao muslimani.

Amir Durmić, prof.