Namaz za želje je haram namaz (Lejletur-regaib - ”noć želja”)

Namaz za želje je haram namaz (Lejletur-regaib – ”noć želja”)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Lejletur-regaib je noć prvog petka u mjesecu Redžepu, a po našem računanju to je četvrtak navečer. U islamskim izvorima ne postoji nijedan vjerodostojan hadis ili bilo kakva predaja o odabranosti ove noći, a sve teorije i tvrdnje o ovoj noći potječu iz šiitskih bajki i žalopojki. Dakle, o vrijednosti ove noći ashabi nisu ništa prenijeli od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Za ovu noć je vezana novotarija namaza lejletur-regaib, ili kako bi se moglo prevesti ”noć želja”. Toj noći prethodi post četvrtka..

Prvi put u historiji obilježavanje ove noći se pojavilo u Bejtul-Makdisu 480. h.g. Ne postoji predaja koja govori o tome da je Poslanik, s.a.v.s., ili ashabi, ili bilo ko od prvih generacija, obilježavao na bilo koji način ili pridavao pažnju ovoj noći, što naravno ukazuje da se radi o novotariji i izmišljenoj noći.

Imam Nevevi, rhm., u Fetvama, 3/548, kaže: ”Ono o čemu se govori u ovoj noći jeste salatur-regaib koji se sastoji od dvanaest rekata između akšama i jacije prvog petka u redžebu, dok isti ovaj namaz u polovini mjeseca ša’bana ima stotinu rekata. Oba ova namaza su loša, pokuđena i odvratna novotarija. Nijedan hadis (koji govori o ovoj noći) u Ihjau ulumi d-din, niti u bilo kojem drugom izvoru, nije validan. ”

Također Nevevi u komentaru Muslimove zbirke kaže: ”Allah ubio onoga ko je podmetnuo i izmislio ovaj namaz, jer je novotarija i to ona koja vodi u zabludu i neznanje, a istovremeno sadrži mnoga zla. Veliki broj učenjaka napisao je mnogobrojna djela aludirajući na odvratnost ove novotarije.”

Imam Ibnul-Abidin u Hašije, 2/26, kaže: ”U djelu Bahr se navodi: ‘Ovdje se može zaključiti da je pokuđeno klanjati salatur-regaib, koji se obavlja u noći prvog petka u redžebu, te da je to novotarija.”’

Ibn Hadžer el-Hajtemi bio je upitan o obavljanju salatur-regaiba u džematu ili pojedinačno, pa je rekao: ”Što se tiče salatur-regaiba poznatog po klanjanju u polovini mjeseca ša’bana, može se reći da je to loša, ružna i pokuđena novotarija. Hadisi koji se navode u vezi s tom noći su podmetnuti i pokuđeno je klanjati i obilježavati je u džematu ili samostalno.” Fetava fikhije kubra, 1/216.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm., bio je upitan o ovoj noći i namazu pa je rekao:”Ovaj namaz nije obavljao Poslanik, s.a.v.s., ni bilo ko od ashaba ili tabiina, ili priznatih islamskih učenjaka, niti je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na obilježavanje ove noći ibadetom, a također niko od prethodnika nije spominjao bilo kakvu vrijednost u ovoj noći. Hadis koji se citira u vezi sa odabranosti ove noći je podmetnut i lažan, po konsenzusu muhadissa.” Fetava kubra, 2/262.

U Enciklopediji fikha, 22/262, stoji: ”Hanefije i šafije smtraju lošom novotarijom salatur-regaib obavljen na određeni način i sa određenim broj rekata u noći prvog petka u redžebu ili polovinom ša’bana.” Allah najbolje zna.

Preuzeto sa: www.islamqa.com – Preveo: Harmin Suljić. prof.
______________________

Ibadet zasnovan na izmišljenim hadisima: Lejletur-regaib – noć želja

Lejletur-regaib je, u našem narodu, poznata kao odabrana noć u kojoj je h. Amina zanijela Muhammeda, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Međutim, ova noć se u Kur’anu uopće ne spominje. Ni u sunnetu nema pouzdane potvrde o ovoj noći. Sva predanja koje se koriste u narodu i brojnim izvorima su izmišljena i patvorena. Posebne vrijednosti posta prvog četvrtka u mjesecu redžebu, kao i vrijednosti te noći temelje se, PREMA KONCENZUSU HADISKIH STRUČNJAKA, na lažnim i apokrifnim predanjima.

– Islamski učenjaci, čak, žestoko osuđuju posebno vrjednovanje ovog dana i ove noći, kako potcrtava Imam Sujuti, zabranjujući bilo kakav poseban ibadet u njima, kao i pravljenje hrane i oblačenje svečane odjeće… – Najčudnije od svega je da brojni imami, hatibi i islamski obrazovani ljudi uporno nastavljaju sa citiranjem hadisa koji veličaju tu noć, a znaju da nema nikakvog utemeljenja u Kur’anu, sunnetu i praksi prvih generacija muslimana. Čak se i u Takvimu IZ redovno označava ova noć posebno vrjednovana na temelju laži i lažnih predanja. Zar nije dovoljan kategoričan stav jednog od najvećih hafiza hadisa, čuvenog Ibnus-Salaha, koji upozarava: „ Namaz uoči Lejletur-regaiba je bidat – novotarija, a hadisi koji o tom namazu govore su lažni i nastali su tek nakon četiri hidžretska stoljeća!!!“

– Imam Sujuti posebno upozorava na klanjanje nafile u ovoj noći u džematu, jer je svaka nafila vrjednija obavljena kod kuće nego u džematu, izuzev onih koje je obavljao Poslanik islama, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ili prva generacija muslimana, u što, svakako, ne spada namaz u noći Regaiba. – Inače, namaz početkom mjeseca redžeba (prvog četvrtka navečer) i petnaeste noći mjeseca šabana, svi veliki hadiski stručnjaci tretiraju kao neutemeljen u sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem.

– Ovaj namaz su proglasili veliki kapaciteti za novotariju hadiske znanosti, kao što su Hafiz Iraki, Ibnul-Dževzi i hafiz Sujuti. Imam Nevevi kategorički zaključuje da je ovaj namaz negativna i ružna novotarija koja oponira sunnetu.

Odlomak iz knjige: “Apokrifni hadisi – zbirka lažnih hadisa“ – dr Šefik Kurdić