O mladiću, kreni putem traženja znanja

Traženje šerijatskog znanja je jedno od Allahu, dželle še’nuh, najdražih dijela. On, Uzvišeni, za one koji tragaju za znanjem i izučavaju njegovu plemenitu vjeru pripremio je obilatu nagradu i visoke stepene u Džennetu, kao što na to upućuju mnogi tekstovi iz Kur’ana i sunneta. Svi ljudi slažu sa da je onaj koji zna bolji od onoga koji ne zna, i u tome se niko od – razumom obdarenih – ljudi ne razilazi, kao što nam Uzvišeni poručuje: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!‘” (Prijevod značenja, Ez-Zumer, 9)

“Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega, – a i meleki i učeni…” (Prijevod značenja, Alu Imran, 18) “… i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.” (Prijevod značenja, El-Mudžadele, 11) “On je Milostivi pa upitaj o Njemu onoga koji zna.” (Prijevod značenja, El-Furkan, 59) “A Allaha se doista boje od robova Njegovih – učeni.” (Prijevod značenja, Fatir, 28) “Pitajte učene ako ne znate.” (Prijevod značenja, El-Enbija, 7)

Osman b. Ebi-Sevde rekao je: Sjedio sam sa Ebu-Derda’om, radijallahu anhu, u mesdžidu u Damasku, pa je došao neki čovjek i rekao: “O, Ebu Derda! Došao sam ti, doista, iz Medine, grada Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato što sam čuo da prenosiš hadis od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nisam došao radi druge potrebe.” Pa je Ebu- Derda, radijallahu anhu, rekao: “Doista sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Ko krene putem na kojem traži znanje, Allah će ga, doista, usmjeriti ka putu od puteva koji vode u Džennet.

Doista meleki prostiru svoja krila od dragosti pred onim koji traži znanje. Za učenjaka traže oprosta i oni koji su na nebesima i na Zemlji, pa čak i ribe u morskim dubinama. Prednost učenjaka nad pobožnjakom je, doista, kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I zaista su učenjaci nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu u nasljedstvo ostavili ni dinare ni dirheme, nego su ostavili znanje, pa ko uzme za znanje uzeo je za veliki udio u nasljedstvu.‘” Bilježe ga Ahmed (21715), Ebu-Davud (3643), Tirmizi (2682), Ibn-Madže (223), Ibn-Hibban (88) i drugi i hadis je, inšallahu te’ala, hasen (dobar), iako u senedu ima određene slabosti.

Mu’avija b. Ebi-Sufijan, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kome Allah želi dobro poduči ga propisima vjere.” Bilježe ga Buhari (71) i Muslim (2436).

Zato su prve generacije ovog ummeta ulagale velike napore u sticanju znanja. Neki su čak dovodili u opasnost svoje živote, zdravlje i imetke kako bi saznali i naučili o Allahovoj plemenitoj vjeri ono što nisu zanali. Prenosi se da je plemeniti ashab Ebu-Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, otišao iz Medine do Misra (Egipta) kako bi se sreo sa Ukbe b. Amirom, radijallahu anhu, jer je čuo da prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, hadis kojeg on nije znao. (Musned od Imama Ahmeda, 17391; Rihletu fi talebil-hadis od hafiza Hatiba el-Bagdadija, 34-35)

Slično je uradio i Džabir b. Abdullah, radijallahu anhuma, putujući mjesec dana kako bi čuo jedan hadis kojeg nije znao, iako je lično čuo mnogo hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Rihletu fi talebil-hadis, 31-33)

Alkame i Esved, dva poznata učenika Ibn-Mes’uda, iz Kufe su otišli u Medinu da čuju hadise od Omera i Aiše, radijallahu anhuma. (El-Džem’u bejnes-sahihajn od Humejdija, 4/240-241) Takvih primjera u životu prvih generacija ima mnogo i svima su dobro poznati.

Bilježi Hatib el-Bagdadi, rahimehullah u svom djelu Rihletu fi talebil-hadis (40) sa lancem prenosilaca do Amra b. Ebi-Seleme, rahimehullah, da je rekao poznatom imamu Evza’iju: “Već četiri dana boravim sa tobom a nisam od tebe čuo osim 30 hadisa!?” Pa mu je na to Imam Evza’i, rahimehullah, odgovorio: “Podcijenjuješ 30 hadisa za četiri dana!? Doista je Džabir b. Abdullah kupio jahalicu i iz Medine otišao do Misra kako bi čuo jedan hadis kojeg nije znao od Ukbe b. Amira, pa se zatim vratio, a ti podcijenjuješ 30 hadisa za četiri dana!?”

Imam Malik, rahimehullah, rekao je: “Čuo sam Se’ida b. Musejjeba kako kaže: ‘Dane i noći sam znao putovati samo radi jednog hadisa.‘” (Rihletu fi talebil-hadis, 41-44)

Izučavanje šerijatskog znanja je bolje i vrijednije kod Uzvišenog Allaha, dželle še’nuh, od svih vrsta dobrovoljnog ibadeta, ali ako se poprati iskrenom namjerom i primjenom u djelima. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, rekao je: “Da naučim jedno poglavlje iz znanja o naredbama i zabranama, draže mi je nego 70 bitki na Allahovom, azze ve dželle, putu.” (El-Fekih vel-Mutefekkih, 52)

Hasan el-Basri, rahimehullah. kaže: “Da naučim jedno poglavlje iz znanja i onda podučim jednog muslimana draže mi je nego da imam čitav dunjaluk pa ga podijelim na Allahovom putu.” (Isti izvor, 53) Imam Ibn-Šihab ez-Zuhri, rahimehullah, rekao je: “Izučavanje sunneta je bolje od ibadeta 200 godina.” (Tarihu Dimešk, 43/6)

Sufijan es-Sevri, rahimehullah, kaže: “Ne znam da ima djelo vrijednije od traženja znanja i njegovog pamćenja za onog kome Allah hoće dobro.” (Sunenu Darimi, 326)

Hasan b. Salih, rahimehullah, rekao je: “Doista su ljudi potrebni ovog znanja – radi njihovog ahireta, kao što su potrebni jela i pića – radi njihovog dunjaluka.” (Isti izvor, 326)

Prenosi se da je neki čovjek rekao Ebu-Midžlizu, rahimehullah, dok su izučavali poglavlja iz fikha i sunneta: “A zašto nam ne proučiš jednu suru iz Kur’ana?” Pa mu je na to odgovorio: “Ja nisam od onih koji smatraju da je učenje Kur’ana bolje od onoga što mi radimo!” (El-Fekihu vel-mutefekkih, 56)

Imam Jahja b. Ebi-Kesir, rahimehullah, kaže: “Prisustvovanje na predavanjima o šerijatskim propisima i izučavanje Kur’ana je kao obavljanje dobrovoljnog namaza.” (El-Fekihu vel-mutefekkih, 58; Veresetul-enbija šerhu hadisi Ebid-derda od Ibn-Redžeba, str. 22)

Preneseno je od Mutarrifa b. Šihhira, rahimehullah, da je rekao: “Znanje je bolje od dobrih djela. Zar ne vidite monaha koji po čitavu noć čini ibadet, a zatim kada osvane čini širk.” (El-Fekihu vel-mutefekkih, 67)

Imam Šafija, rahimehullah, rekao je: “Nema ništa vrijednije, nakon obavljanja farzova, od traženja znanja” Pa je upitan: ‘Pa ni borba na Allahovom putu?’ Rekao je: “Ni borba na Allahovom putu!” (El-Medhal od Bejhekija, 372)

Imam ehli-sunneta Ahmed b. Hanbel, rahimehullah, rekao je: “Traženje znanja je najbolje djelo, ali, za onog koji ima iskrenu namjeru.” Upitan je: ‘A kako da mu namjera bude iskrena?’ Odgovori: “Neka naumi da sa znanjem bude ponizan i da od sebe otkloni neznanje.” Drugom prilikom je rekao: “Sa znanjem se ništa ne može porediti, ali, ako je sa iskrenom namjerom.” (El-Furu’u od Ibn-Mufliha, 2/339)

Upitao je Ibrahim b. Hani’ Imama Ahmeda: “Šta ti je draže, da sjedim po noći i prepisujem znanje ili da klanjam dobrovoljne namaze?” Pa je Ahmed rekao: “Kada prepisuješ znanje tada učiš propise svoje vjere. Meni je to draže.” (El-Fekihu vel-mutefekkih, 58)

Zato se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada budete prolazili pored džennetskih bašči sjedite u njih.” Upitali su: “A šta su to džennetske bašče?” Reče: “Halke – kružoci u kojima se spominje Allah.” Hadis su zabilježili Ahmed (12523), Tirmizi (3510), Ebu-Ja’ala (3432) i drugi sa da’if (slabim) lancem prenosilaca od Enesa, radijallahu anhu. U drugoj predaji, koja je također slaba, kod Taberanija u Mu’adžemul-kebiru (11158) stoji: “Skupovi gdje se izučava znanje.” Tj. halke i skupovi u kojima se izučava i proučava ono što je Allah, dželle še’nuh, objavio u Kur’anu i ono sa čime je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od sunneta.

Ibn-Mes’ud, radijallahu anhu, tumačeći ovaj hadis kaže: “Što se mene tiče, ja mislim da se pod tim ne podrazumijevaju skupovi u kojima se pričaju priče, nego skupovi u kojima se izučavaju šerijatski propisi.” (El-Fekihu vel-mutefekkih, 43 – sa slabim lancem prenosilaca)

Priredio: Amir I. Smajić