Propisi zaruka

Nema zapreke da prosac pogleda u ženu prije braka više puta ako postoji potreba, budući da jedan pogled, najčešće, nije dovoljan za donošenje definitivne odluke za brak (Uporediti: El-Bejan, 9/123; El-Mevsuatul-fikhijja, 22/17). Ovaj stav zastupaju učenjaci hanefijske, šafijske i hanbelijske pravne škole. Sehl b. Sa’d kaže: “Neka je žena došla kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: ‘Allahov Poslaniče, došla sam da se darujem tebi.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pogleda je i dugo je gledao u nju, a onda oborio glavu. Pošto žena vidje da joj ništa ne reče, ona sjede…” (Buhari, 1108/5030; Muslim, 560/1425). Međutim, tom prilikom proscu nije dozvoljeno osamljivanje sa ženom jer se radi o ženi kojoj nije mahrem, budući da nije došlo do zaključenja bračnog ugovora.

Muškarac i žena koji namjeravaju stupiti u bračnu vezu imaju pravo u bilo koje vrijeme odustati od braka, jer je riječ o pukim pregovorima koji ne obavezuju nijednu stranu na brak. Ako jedno od njih odustane zbog fizičkog izgleda druge strane, nije mu dozvoljeno iznositi svoja zapažanja ili mahane koje je primijetio kod druge strane. Postoji velika vjerovatnoća da će ista osoba naći sebi supružnika koji je potpuno zadovoljan njenim fizičkim izgledom. Ako prosac vidi ženu pa mu se ne dopadne, neka šuti i neka ne govori kako je nije htio za suprugu, jer je to uznemiravanje vjernice. (El-Bejan, 9/123; Revdatu-talibin, 7/21; Mugnil-muhtadž, 3/128; Sahihu fikhis-sunna, 3/121)

Gledanje žene bez njenog znanja

Prema mišljenju većine islamskih učenjaka, muškarac nije dužan tražiti dozvolu da vidi ženu koju namjerava zaprositi. (El-Bejan, 9/12; El-Mevsuatul-fikhijja, 19/198). Ebu Hurejra prenosi da se jedan ensarija oženio a da prethodno nije vidio svoju suprugu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Idi i pogledaj je, jer u očima ensarija ima nešto” (Muslim, 560/1424). Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada se neko želi vjeriti sa ženom, neka pogleda u ono što će ga privući u brak s njom” (Ebu Davud, 2/235, br. 2082; Ahmed, 3/334; El-Hakim, 2/179, br. 2696, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Irvaul-galil, 6/200; Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/204–205). Muhammed b. Meslema prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako Allah otvori srce nekom od vas da zaprosi određenu ženu, nema smetnje da je pogleda” (Ibn Madža, 1/599, br. 1864; Ahmed, 4/225; Ibn Hibban, 9/349, br. 4042, sa dobrim lancem prenosilaca na osnovu drugih predanja. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/201–204). Mugira b. Šu’ba zaprosio je jednu ženu, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Pogledaj je, to je bolje za vašu budućnost” (Tirmizi, 3/388, br. 1087; Ibn Madža, 1/599, br. 1865; Ahmed, 4/244; En-Nesai, 6/69, br. 3235; Ibn Hibban, 9/351, br. 4043. Imam Tirmizi i Ibn Hadžer ovo su predanje ocijenili dobrim, a imam Busiri vjerodostojnim. Vidjeti: Misbahuz-zudžadža, 2/100; Fethul-Bari, 9/87).

U citiranim hadisima proscu se naređuje da vidi ženu s kojom namjerava stupiti u brak i nije postavljen uvjet da treba tražiti dozvolu žene za to. Dakle, proscu je Zakonodavac dodijelio pravo da vidi ženu i nije dužan tražiti posebnu dozvolu (El-Mugni, 7/73; Mugnil-muhtadž, 3/128; El-Mevsuatul-fikhijja, 19/198). Ovaj stav zastupaju učenjaci šafijske, hanbelijske i zahirijske pravne škole. Imam Ali el-Kari ovo mišljenje pripisuje imamu Ebu Hanifi, Evzaiju, Sevriju, Šafiji, Ahmedu i Ishaku. (Merkatul-mefatih, 6/251)

Nedostaci prosca ili djevojke

Ko bude upitan o proscu, dužan je kazati ono što zna o njemu, makar se radilo o nedostacima. Imam Gazali kaže: “Onome ko bude upitan o određenoj osobi radi braka, dozvoljeno je da kaže ono što zna o njoj s ciljem savjetovanja onoga koji traži mišljenje, a ne s ciljem umanjivanja vrijednosti dotične osobe. Ako zna da će riječima: ‘nije prikladna’ postići cilj, treba se zadovoljiti njima, a ako zna da to nije dovoljno, onda će spomenuti njen nedostatak” (Ihjau ulumid-din, 3/188–189). Imam Nevevi, kada je govorio o situacijama u kojima je dozvoljeno spomenuti nedostatke ljudi, rekao je: “Kada je riječ o ženidbi, obaveza je upitanom ukazati na nedostatke s namjerom iskrenog savjetovanja muslimana” (Rijadus-salihin, str. 526). Poznati malikijski učenjak Dusuki kaže: “Onome ko je upitan o ženi kojom se neko želi oženiti, dozvoljeno je da spomene nedostatke te žene, kao što mu je dozvoljeno da spomene nedostatke prosca.” (Hašijetud-Dusuki, 3/12)

Kada se Fatima bint Kajs htjela udati, spomenula je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prosce: Muaviju b. Ebu Sufjana i Ebu Džehma, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče joj: “Ebu Džehm udara svoju suprugu, a Muavija je siromašan, nema imetka. Udaj se za Usamu b. Zejda.” (Muslim, 596/1480)

Napomena: O temama vezanim za brak i bračno pravo uskoro možete opširno čitati u fetvama iz najnovije knjige dr. Safeta Kuduzovića Vodič za muslimansku porodicu (III tom). Knjiga je u cijelosti posvećena bračnim pitanjima. Ova unikatna knjiga trenutno je u pripremi i izlazak iz štampe očekuje se ovog ljeta, 2021. godine.

www.el-asr.com