Šest novih pitanja i odgovora

1. Kako da nadjem smiraj u zivotu

PITANJE: Selam alejkum, poštovana braćo! Stalno se borim oko ovog pitanja i tražim odgovor. Naime, često imam strahove i srce mi ludo kuca i guši me dok ležim, ne da mi zaspati, bojim se svaki put, uz sve to osjećam paniku i tugu, a o nervozi da ne pričam. Tako mi ovaj osjećaj otežava svakodnevnicu, budim se umorna i tužna itd…

Ne bih da vas zamaram, samo želim da me posavjetujete šta da učim, klanjam, radim, da bi se ovo smirilo. Doktor kaže da je u pitanju nizak tlak, mala depresija, ali nisam više sigurna.

Moram naglasiti da nisam odrasla u porodici gdje se namaz obavljao redovno, skoro nikako, niti slušao Kur’an, ali Milostivi mi je ukazao na put koji još ne pratim kako je određen, već se trudim da obavljam poneki vakat, čitam puno o islamu, slušam predavanja i molim da me učini Svojim pravim robom. Moram reći da je to sve još uvijek površinski, ali, elhamdulillah, u odnosu na to kako je bilo ranije. Halalite mi na dugoj poruci i nadam se će, inašallah, biti lijeka za moj strah.

ODGOVOR:

Molim Uzvišenog Allaha da vam olakša, uputi vas pravim putem i otkloni od vas svaku bolest i tegobu. Sasvim je sigurno da pridržavanje islamskih načela omogućava sretan i ugodan život.
Allah je rekao u prijevodu značenja ajeta: ”Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili. Kada hoćeš učiti Kur’an, zatraži od Allaha zaštitu od šejtana prokletog, on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju; njegova je vlast jedino nad onima koji njega za zaštitnika uzimaju i koji druge Allahu ravnim smatraju. ” (Sura Nahl, 97 – 100)

Također, izvršavanje ibadeta, kao što je namaz, učenje Kur’ana, udjeljivanje sadake, zikr u svim vremenima i prilikama – čini život srećnim i ugodnim. Allah je rekao u prijevodu značenja ajeta: “ One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju!“ (sura R`ad, ajet 28); i: “ Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici ” (sura Hadid, ajet 16).

Također, jak i ispravan iman, jaka veza sa Allahom, lijepo mišljenje o Njemu jačaju osobu i njeno imansko i psihičko stanje, kao što je iman u činjenicu da Allah voli i pomaže Svoje robove, da ih štiti od prokletog šejtana, da su spletke šejtana slabe i slično.

U vašem slučaju, vi trebate redovno obavljati namaz, učiti Kur’an i pridržavati se učenja zikra prije spavanja, poslije buđenja, zikra u toku buđenja iz sna, jutarnjeg i večernjeg zikra i, ako Bog da, vaše imansko i psihičko stanje bit će odlično. Allah najbolje zna!
____________________________________________

2. Sta je validnije, sam klati ili uplatiti za kurbane

PITANJE: S obzirom da se približava Kurban-bajram, pojedine džematlije koji žive u urbanim sredinama interesira da li ima veću vrijednost kurban uplatiti za potrebne, siromašne i ugrožene u drugim državama i mjestima, pošto pojedine web-stranice nude tu mogućnost (Sirija, Somalija, Afrika, BiH) ili je, po šerijatskopravnim tekstovima, bolje potruditi se naći kurban ovdje gdje živimo (po selima kraj Siska) i zaklati kurban…

Dakle, jasno nam je da sa jednim ili drugim ispunjavamo dužnost klanja kurbana, ali je u pitanju osjećaj – ambijent žrtvovanja i klanja pošto neki smatraju da ako se naviknu samo uplaćivati kurban da će se izgubiti taj ambijent i osjećaj klanja kurbana (pošto se može i ovdje nabaviti kurban). Kakva su mišljenja učenjaka po tom pitanju i stav šerijatskopravnih tekstova?

ODGOVOR:

Molim Uzvišenog Allaha da vam ukabuli vaše ibadete. U osnovi, bolje je da se kurban zakolje lično, svojom rukom, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao svoje kurbane, kako to bilježe imam Buharija i Muslim, Allah im se smilovao, od Enesa ibn Malika, Allah bio zadovoljan njime, kao što je bolje ibadet izvršavati lično nego da ga neko obavlja za nas.

Među islamskim učenjacima postoji razilaženje po pitanju klanja kurbana izvan mjesta stanovanja osobe koja kolje kurban.
Hanefije to smatraju pokuđenim kao i prenošenje zekata, osim ako se to radi zbog rodbine ili radi osoba koje imaju veće potrebu za kurbanom. Malikije smatraju da nije dozvoljeno da se prenosi kurban do dužine u kojoj se dozvoljava skraćivanje namaza i iznad toga, osim da stanovnici te razdaljine budu u većoj potrebi za kurbanom od stanovnika kojima je obaveza dati (oni koji se nalaze na razdaljini na kojoj je dozvoljeno kratiti namaz), a u tom slučaju stroga je obaveza da se većina kurbana udijeli njima, a manji dio stanovnicima kojima je obaveza dati (oni koji se nalaze na razdaljini na kojoj je dozvoljeno kratiti namaz).

Hanbelije i šafije smatraju, kao i malikije, da je dozvoljeno prenošenje kurbana iz mjesta na rastojanje manje od rastojanja na kojem je dozvoljeno kratiti namaz, a strogo je zabranjeno prenošenje do rastojanja na kojem je dozvoljeno kratiti namaz, s tim da je kurban ispravan.

Određeni broj savremenih učenjaka odabrao je mišljenje koje dozvoljava klanje kurbana u drugom mjestu ukoliko su stanovnici tog mjesta u većoj potrebi za kurbanskim mesom. Tako nalazimo da je šejh Abdullah ibn Džibrin, Allah mu se smilovao, izdao fetvu islamskim dobrotvornim organizacijama da uzimaju novčanu vrijednost kurbana od osoba, a potom da kupe kurbane i da ih zakolju u vrijeme klanja i potom podijele meso siromašnim muslimanima u državama u kojima postoji veća potreba za tim.

Uvaženi šejh obrazložio je svoju fetvu time da je cilj Kurban-bajrama veselje i bolje stanje siromaha u njemu i da je preče da se udijeli tim siromasima nego da meso stoji kod drugih osoba tokom cijele godine.

Tako se može reći da dobrobit od kurbanskog mesa ograničava mjesto klanja: ako je veća potreba za kurbanskim mesom u mjestu osobe koja kolje kurban, onda će se kurban zaklati u mjestu osobe koja kolje, a ako je veća potreba za kurbanskim mesom u drugim državama, zaklat će se u njima. Također je važno napomenuti da ukoliko se odabere neka osoba ili organizacija za klanje kurbana, treba da budu povjerljivi, da zakolju kurban na vrijeme i da kurban ispunjava uvjete. Allah najbolje zna!
_____________________________________________

3. Ko je duzan klati kurban

PITANJE:

Ko je sve dužan zaklati kurban (mišljenja islamskih učenjaka). Konkretan primjer: Muž i žena u današnjem vremenu rade, da li su oboje obveznici klanja kurbana?

ODGOVOR:

Islamski učenjaci imaju dva mišljenja po pitanju propisa klanja kurbana:

Prvo: Potvrđeni sunnet – mišljenje džumhura uleme (većine uleme). Dokazi: “Kada neko od vas vidi mlađak mjeseca zul-hidždže i htjedne klati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte.’’

“Tri stvari su faraid, s tim da su dobrovoljne: kurban, vitr-namaz i duha-namaz.’’

Ebu Bekr i Omer, Allah bio zadovoljan njima, nisu klali kurban, bojeći se da se ne pomisli da je vadžib – stroga obaveza. Također veliki dio onih koji ne smatraju da je kurban vadžib, smatraju da je pokuđeno da ga ostavi onaj koji je u mogućnosti da to učini.

Drugo: Vadžib – stroga obaveza, što je mišljenje hanefija, imama Evzaija i Lejsa, kao i jedna predaja od imama Ahmeda, Allah bio zadovoljan njima.

Dokazi: “Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, ali to ne učini, neka se ne približava našem mesdžidu.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je na Arefatu: ”O ljudi! Obaveza je na svakoj kući da zakolje kurban i atire (kurban koji se klao u mjesecu redžebu).’’

Moglo bi se reći da je mišljenje džumhur uleme – većine uleme, da je kurban potvrđeni sunnet – ispravnije, s tim da bi kurban trebao da zakolje onaj koji je to u mogućnosti, kako ga ne bi mimoišla velika nagrada kurbana. Allah najbolje zna!
____________________________________________________

4. Dova za izgubljenu stvar

PITANJE:

Selam alejkum! Čuo sam neke stare ljude kako kažu da ima neka dova koja se uči kako bi se pronašla izgubljena stvar. Da li zaista postoji nešto vjerodostojno preneseno na tu temu? Allah vas nagradio!

ODGOVOR:

Imam Taberani, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi Mu`džemul-kebir i Mu`džemul-evsat bilježi od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi nešto izgubio, izgovarao sljedeće: ”Allahume rade daleti ve hadi daleti, ente tehdi ila daleti, irdud aleje daleti bi izetike ve sultanike, fe ineha min ataike ve fadlike”.

Rekao je imam Hejsemi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi Medžmeul-fevaid: ”Bilježi ga Taberani u svoje tri knjige, a u lancu prenosilaca hadisa nalazi se Abdurrahman ibn Jakub ibn Ebi Abbad el-Mekki kojeg ne znam, a ostali prenosioci su pouzdani.’’ Shodno ocjeni imama Hejsemija, Allah mu se smilovao, hadis je slab zbog nepoznavanja jednog prenosioca hadisa. Allah najbolje zna!

www.islamweb.net
______________________________________

5. Propis o kupovini skupocjenih telefona, automobila i namještaja

PITANJE:

Selam alejkum!

Imam jedno pitanje u vezi rasipništva. Da li je haram kupovina skupocjenih telefona, LCD televizora, automobila i slično?  Na primjer, ja imam želju da kupim Samsung Galaxy s3 koji košta najmanje 450€, a mogao bih naći i Galaxy s1 koji se može kupiti za oko 130€, a mala je razlika u funkcijama. Je li kupovina, recimo, zadnje serije koja je četiri puta skuplja vid rasipništva i da ne kažem oholosti, već nadmetnosti i što kažu kod nas vid ‘’tafre’’?

Braća kupuju skupe telefone pod opravdanjem da slušaju i uče Kur’an preko njih, a tu opciju ima potpuno isto Galaxy s1 i nimalo nije bolji program kod Galaxy s3. Ili, naprimjer, skupi LCD televizori koji koštaju po 700€, a ima ih i za 350€,
ili laptopi koji imaju dobru konfiguraciju i mogu se naći za 400-500€, a kupuju se oni koji koštaju po 1.500 pa naviše.
Naveo sam samo proste primjere današnjice. Molimo da mi odgovorite da li musliman mora biti skroman u svemu?

ODGOVOR:

U ovom pitanju postoji širina, nema ništa sporno u tome da osoba, koja je u mogućnosti, to kupi, s tim da njen cilj nije rasipništvo niti hvalisanje, već želi dobro sa strane ljepote  i ukrasa, i u mogućnosti je to jer posjeduje imetak. Nema zapreke ukoliko kupi lijep automobil ili namještaj, s tim da je skromnost dobra, i ukoliko bude skroman u ime Allaha i kupi nešto srednje, bit će bolje i umjerenije, kako bi bio u mogućnosti da utroši višak novca za sadaku, pomaganje siromašnih, učešće u humanitarnim projektima. Rezime je da je umjerenosti i sredina bolja, s tim da nema zapreke ako bi kupio luksuzno auto ili namještaj, zato što je to u mogućnosti i želi ljepotu, a ne hvalisanje. (Šejh Usejmin, Fetve nuru ala derb)
_____________________________________________

6. Da li muslimani mogu nasljedjivati nevjernike

PITANJE:

Selam alejkum! Moja je supruga prihvatila islam i nakon smrti oca kršćanina naslijedila je njegovu imovinu zajedno sa sestrom. U jednoj knjizi sire pročitao sam da musliman ne nasljeđuje nemuslimana, stoga me zanima je li to tako i kako treba postupiti?

Odgovor:

Ve alejkumus-selam!

Islamski učenjaci zastupaju različita mišljenja po pitanju nasljeđivanja muslimana od nevjernika. Džumhur (većina) uleme, a među njima i četiri poznata mezheba u islamu, smatra da nije dozvoljeno nasljeđivanje nemuslimana zbog hadisa koji je muttefekun alejhi: ”Musliman ne nasljeđuje nevjernika, niti nevjernik muslimana.”

Određena skupina učenjaka iz prethodnih i sadašnjih generacija smatra da je muslimanu dozvoljeno da naslijedi nevjernika, dok nevjerniku nije dozvoljeno da naslijedi muslimana, a spomenutu zabranu u prethodnom hadisu tumače da se odnosi na nevjernika koji ratuje protiv muslimana.

Hafiz Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, rekao je: ”Preneseno je od Muaza da je rekao: ’Musliman nasljeđuje nevjernika, a nevjernik ne nasljeđuje muslimana”’, a dokaz Muaza jeste to što je čuo Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Islam se uvećava, a ne umanjuje se.” (Bilježe Ebu Davud i Hakim)

Ahmed ibn Meni`a zabilježio je, sa jakim prenosiocima hadisa, od Muaza da je dozvoljavao nasljeđivanje muslimana od nevjernika, dok to nije dozvoljavao suprotno. Bilježi Musedded od Muaza da su se dva brata parničila kod njega, jedan je bio musliman, a drugi židov, a njihov otac je umro kao židov, tako da je sin židov uzeo njegov imetak, a njegov drugi brat musliman mu je to sporio i Muaz mu je dozvolio da naslijedi imetak. Bilježi Ibn Ebi Šejbe od Abdullaha ibn Me `kila da je rekao: ”Nisam vidio bolju presudu od presude Muavije.”

Dakle, nasljeđujemo ehlul-kitabije, a oni nas ne nasljeđuju, kao što nam je dozvoljeno da se od njih ženimo, a njima nije dozvoljeno da se od nas žene, a isto takvo mišljenje zastupaju Mesruk, Seid ibn Musejjib, Ibrahim Nehai i Ishak. Isto tako, ovo mišljenje odabrao je Ibn Tejmijje, kao što ga je odabrala određena skupina učenjaka u sadašnjem vremenu. I shodno njemu, dozvoljeno je da musliman naslijedi nevjernika. Allah najbolje zna!

Na pitanja odgovorio: mr. Osman Smajlović