Slobodna volja ili određenje?
Slobodna volja je možda najteži Allahov dar za razumjeti.
Sloboda je jedna od najvrjednijih stvari koja postoji, iako mnogi od nas nemaju pojma koliko je dragocjena sve dok je ne izgubimo. Smatra se da je to jedno od osnovnih ljudskih prava, a pokušaj uskraćivanja tog prava bez opravdanog razloga je grijeh. Svi volimo misliti da smo slobodni i da imamo slobodnu volju kada donosimo odluke u životu — ali razmislimo na trenutak o stvarnosti situacije. Jesmo li stvarno rođeni da budemo slobodni? I ako da, na koje načine? Što to za nas znači? Za početak, količina slobode koju zapravo imamo mnogo je ograničenija nego što možda shvaćamo.
Počnimo s jednostavnim primjerima koje svi možemo razumjeti — stvarima koje se tiču naših fizičkih tijela. Koliko imamo slobode nad zijevanjem, kihanjem, znojenjem, krvarenjem, disanjem, probavom ili izlučivanjem? Koliko imamo slobode u pogledu toga možemo li vidjeti, čuti, osjetiti ili pokrenuti svoje mišiće i udove da rade? Razmotrite ljude s kojima ste u rodu. Niste imali slobodu birati svoje roditelje, baku i djeda, ili braću i sestre. Niste mogli odabrati svoj genetski kod.
Dakle, kada sve ovo uzmemo u obzir — ne čini se da ljudska bića uopće imaju puno slobode, zar ne?
Islam nas uči da je to bilo nešto što je Allah dao ljudskim bićima, a što nije dao melekima (anđelima). Možda ne možemo odabrati ono što jesmo fizički, ali moramo odabrati što ćemo učiniti u pogledu naše duševne aktivnosti. Bog od nas traži da preuzmemo kontrolu nad sobom, donesemo određene odluke i djelujemo na određene načine – ali On nas nikada ne prisiljava.
Nismo čak ni prisiljeni vjerovati u Njega, možemo odabrati da Ga ignoriramo ili mu ne budemo poslušni. Milijuni ljudi to rade. Dakle, mi nismo programirani roboti. Ne reagiramo na isti način na date situacije; neki od nas su mnogo nesebičniji, velikodušniji, sposobniji se nositi s tim od drugih i obratno.
________________
Ako vidimo staricu kako se muči na cesti noseći teške vreće, možemo birati hoćemo li joj pomoći, srušiti je i ukrasti joj pakete, ignorirati je ili izvikivati na nju i pobjeći. To dovodi do zanimljive činjenice: bilo tko od nas može zamišljati ovu situaviju i nagađati što bi netko učinio u toj situaciji, ali svi imamo osjećaj „treba“ odnosno, svi u sebi znamo što bi bilo ispravno, jer nam je Bog usadio taj osjećaj ispravnog.
Allah može učiniti sve što želi, dakle moguće je da On kontrolira naše umove i naše izbore. Međutim, sama činjenica da On dopušta ljudima da izaberu ne vjerovati u Njega i ne činiti ono što On želi, jasno pokazuje da Bog ne robotizira ljudske umove. Svaki od poslanika, uključujući Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda (Abrahama, Mojsija, Isusa i Muhameda, mir neka je s njima) učio je da ono što ljudi odluče učiniti s obzirom na vjerovanje u Boga i poslušnost Njegovoj volji čini veliku razliku u konačnom ishodu njihovih poslova.
Ljudi imaju ogromnu sposobnost da vole i budu ljubazni, ili da mrze i budu destruktivni. Smisao slobodne volje je da se shvati ljudski moral – bez njega nema dobrog ili zlog ponašanja, jer bismo jednostavno trebali biti automati. Ako ne možemo napraviti stvarne slobodne izbore, onda se presuda ne može primijeniti na nas – to bi bilo potpuno protiv pravde. Kad god ljudi nisu slobodni da biraju, ne mogu se smatrati odgovornima.
Dakle, što je s konceptom kadera, odnosno sudbine, ključne doktrine o potpunoj i konačnoj Božjoj kontroli nad ispunjenjem svih događaja ili naše sudbine? Kako uravnotežiti ideju da Bog zna apsolutno sve s idejom slobodne volje? Ako Bog unaprijed zna sve što će se dogoditi, onda zacijelo čovjekov život mora biti potpuno predodređen? Nadalje, ako Bog ne intervenira kako bi zaustavio određene (loše) stvari, onda se može reći da je samo On odgovoran za njih, odnosno netko tko se opija ili krade, može reći „pa, Allah je tako odredio.“… Ovo je povezano s problemom zla. Mnogi misle da su svi muslimani fatalisti, koji vjeruju da, budući da je ‘sve zapisano’ i da Bog sve zna unaprijed, sve to mora biti unaprijed određeno. Allahovo slanja poslanika s objavama zasigurno ukazuje na to da se od ljudi očekuje da slušaju, misle, zatim donose odluke, a zatim prilagođavaju svoje živote u skladu s tim.
__________
„Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega – po Allahovu naređenju nad njim bdiju. Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. A kad Allah hoće jedan narod kazniti, niko to ne može spriječiti; osim Njega nema mu zaštitnika.“ (Kur’an; Er-Ra’d, 11.)
Spomenuti ajet svakako ukazuje na to da ljudi imaju moć mijenjati se svojom slobodnom voljom, a te odluke mijenjaju njihovu sudbinu. Istina je da je Bog apsolutni Poznavalac svega, On zna sve i svaku mogućnost i ishod, ali ljudi ne znaju. Stoga, ako čovjek odabere određenu stvar, doći će do određenog ishoda koji vodi do određenog zaključka. Ako čovjek odabere drugačiji smjer djelovanja, tada će ishod i zaključak biti drugačiji. Ako odlučite progutati cijelu bocu tableta protiv bolova, umrijet ćete danas poslijepodne; ali ako odlučite progutati samo dva, to bi moglo izliječiti vašu migrenu i možda ćete doživjeti stotu. Bog, poput ‘glavnog računala’ zna sve moguće ishode, ali prepušta izbor vama.
Ono što mi vjernici možemo učiniti je tražiti vodstvo na svom životnom putu, tražiti uputu na ono što je najbolje po nas. Možda nećemo moći vidjeti cestu u daljini, ali možemo se moliti da nam Bog pokaže sljedeći korak, korak po korak. Kad bi ljudima bilo nemoguće birati jer su njihove budućnosti i sudbine već određene, ne samo da bi Bog bio nepravedan, već bi se činilo i da nema smisla da mi čak i pokušavamo živjeti dobrim životom ili uložiti trud u nešto.
Fatalizam dovodi do očaja i bespomoćnosti i ometa ljude da ulože napore kako bi poboljšali svoju sudbinu ili sudbinu onih oko sebe. Što Bog želi za nas? On želi da postignemo sreću i uspjeh. On želi da pronađemo pravu slobodu. Ako prava sloboda donosi sreću, onda se čini da stvari nisu baš onako kako mnogi misle. Možda bih bio vrlo sretan da mogu imati vezu s drugom partnerkom svaki tjedan ili potrošiti bogatstvo alkohol i kocku, izbjegavati poslove ili domaću zadaću ili kada bih imao milione i bio bogat do mjere da ne znam gdje ću sa novcem. Jesu li to stvari koje ljude čine zaista sretnima i ispunjenima? Šejtanu je tako lako prevariti ljude — put koji vodi u uništenje tako je primamljiv i ugodan. Ali zastanimo i razmislimo. Mnogi od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na svijetu su najusamljeniji i mnogi bogataši i „zvijezde“ su završile tragično, neki su čak i počinili samoubojstvo .
Istinska je sreća (koju će neminovno i naša duša osjetiti) brinuti se o onome što nam je Bog povjerio u emanet, odnosno dao na čuvanje za tako kratko vrijeme ovog prolaznog svijeta. On nam je rekao da brinemo o svojim tijelima, našim obiteljima, našim talentima i da budemo pravedni prema drugima i sebi. Možemo biti „slobodni“ i prepustiti se svojim požudama i željama, ali prije ili kasnije to će povrijedit nas i druge s vremenom. Ako se čovjek opija on misli da je „slobodan“, ali tužna činjenica je da je ta osoba rob alkohola. Isto vrijedi za ostale primjere.Jedna „čudna istina“ koju možda neki ne žele istinski prihvatiti i o njoj razmisliti je da ona osoba koja se odrekne takve slobode i pristane biti pokorna Bogu (Kome ćemo se svi vratiti) jedina koja će biti uistinu slobodna i sigurno je da ta osoba nikada neće biti rob sama sebi, ili bilo kojoj drugoj osobi, pojavi ili stvari. Bog nas poznaje bolje nego što ćemo se mi samo ikada upoznati, sve što je zabranjeno ljudi koji slijede strasti smatraju ograničavanjem slobode i ne vide u tome smisao, dok su istovremeno ti ljudi nesvjesni da su upravo oni robovi medija, svega što im nameće okolina, strasti itd…
Ako i dalje netko nije razumio pojam slobode, zamislite da Vi kao roditelj zabranite djetetu od 2 godine da trči sa škarama po kući ili trči po prometnoj cesti bez da ga držite, pa odgovorite sami sebi – radite li to da ga ograničite jer ste npr. nepravedni ili zato jer ga volite i znate za potencijalne opasnosti kojih dijete nije svjesno? Ipak, čovjek ima slobodnu volju vjerovati Onome tko ga je stvorio i biti slobodan i oslobođen dunjaluka ili robovati svemu osim Bogu.
Izvor: https://islamonline.net