Pitanja i odgovori o učenju Kur’ana umrlima za novac

Pitanje: Da li je dozvoljeno, po hanefijskom mezhebu, platiti hodži da prouči suru Jasin na mezaru jednog od roditelja?

ODGOVOR: Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja. Što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur’ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada. Poznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur’ana je laž i ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.“ A Allah najbolje zna.
_____________________________________________

PITANJE: Kakav je stav imama Ebu Hanife u vezi s učenjem Kur’ana na mezarju?

ODGOVOR: Učenje Kur’ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebul-Iz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur’ana na kaburu smatrao pogrdnim. Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi.
___________________________________________

PITANJE: Kod nas je tradicija da poslije obavljenog bajram-namaza muškarci i djeca masovno odlaze na mezarje i tamo prouče nekoliko sura iz Kur’ana, između ostalog, i suru Jasin. Ima li to utemeljenja u hadisu? Ako ima, hvala Allahu, a ako nema, kako postupiti? Allah vas nagradio!

ODGOVOR: Učenje na mezarju bilo kojih odlomaka iz Kur’ana nije legitimno, svejedno radilo se o Bajramu ili nekoj drugoj prilici. Svi hadisi i mevkuf-predanja koji govore o učenju Kur’ana na mezarju apokrifni su. Tako nisu radile prve generacije koje su najbolje razumijevale i prakticirale islam. Neka se Svevišnji Allah smiluje učenjacima koji su govorili: “Šta za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ashaba nije bilo legitimno u vjeri, ne može biti legitimno do Sudnjega dana.” Kur’an je objavljen živima, a ne mrtvima. On obiluje propisima vezanim za vjerovanje, obredoslovlja, međusobne odnose itd. Mrtvi to ne mogu prakticirati.

Štaviše, oni uopće ne čuju kada se uči na kaburu, pa kakva onda korist od toga. Musliman mora na najljepši način objasniti da je učenje Kur’ana na mezarju novotarija, da se to ne treba poduzimati, jer izvršavanje obredoslovlja ovisi o postojanju validnog argumenta. Također, neispravno je prilikom svakog bajrama posjećivati mezarja. Posjećivanje mezarja može se činiti u bilo koje vrijeme, i ne treba preferirati jednu priliku nad drugom smatrajući je boljom od ostalih, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
_____________________________________________

PITANJE: Kod nas imami uče hatmu umrlom prije ukopa. Naime, sakupi se deset imama, i svaki prouči po tri džuza. Ima li to utemeljenja u islamu?

ODGOVOR:: Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije bila praksa odabranih generacija. Ne znam da postoji vjerodostojno predanje koje govori o učenju Kur’ana umrlom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučavao je ashabe dovi koja se uči kod mezara, ali im nije govorio da Kur’an uče za dušu umrlog. Hanefijski učenjaci smatraju da se na dženaza-namazu ne uči čak ni Fatiha, pa kojim je pravom onda učiti prije ili poslije ukopa.

Većina islamskih učenjaka smatra da mrtvi ima koristi od učenja Kur’ana. Učenje ne smije biti na kaburu i ne za protuuslugu. Međutim, mišljenju većine pravnika ne ide u prilog činjenica da prve generacije nisu prakticirale učenje Kur’ana mrtvoj osobi, a Allah najbolje zna.
_______________________________________________

PITANJE: Moja majka zahtijeva da joj se poslije smrti uči tehvid. Da li sam dužan ispuniti njen zahtjev?

ODGOVOR: Nisi dužan, štaviše, ne smiješ izvršiti njenu oporuku, tim prije jer nije u skladu s praksom prvih generacija. Učenje tevhida je novotarija, a novotarije je zabranjeno upražnjavati. Napomena: neispravno je reći “tehvid”, jer to znači: učiniti nekoga židovom, treba kazati “tevhid”. Tevhid, kao obred poznat u običajnom pravu našeg naroda, tretira se novotarijom, dok kao šerijatski termin znači ispoljavanje čistog monoteizma, a Allah najbolje zna.
_____________________________________________

PITANJE: Šta se može, a šta ne smije raditi u pogledu mejita?

ODGOVOR: Po ukopu završava se sve što je vezano za mejita. Spremanje ručka, učenje hatmi, mevluda, tevhida, četeresnica, godišnjica itd., nema utemeljenja u šerijatu. Štaviše, to je zabranjeno. Lijepo je moliti za umrlog muslimana i tražiti oprost za njega. Pohvalo je udijeliti milostinju na njegovo ime. I hadždž se može za njega obaviti, ako to nije mogao lično učiniti. Također se za njega može napostiti obavezni post. Bratu predlažemo čitanje knjige Pravni propisi dženaze-namaza (distributer Kevser – Linc). U knjizi će naći detaljna objašnjenja za sve što se veže za umirućeg i umrlog; u knjizi je ukazano na brojne novotarije vezane za dženazu, a Allah najbolje zna.

Iz knjige “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)” – dr Safet Kuduzović