Upotreba lijekova koji sadrže mali procenat alkohola
PITANJE: Interesuje me da li mi je dozvoljeno koristiti lijek koji u sebi sadrži 5 % alkohola, za liječenje kožnog oboljenja na glavi?
ODGOVOR: Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe. Spomenuta količina je nedovoljna i neznatna da bi se, na osnovu nje, zabranila upotreba lijekova koji sadrže alkohol, i da bi se takvi lijekovi tretirali nečistim, a evo i zbog čega:
Kada se opojno piće, u malim procentima, pomiješa sa vodom ili medikamentom, on se obično rastvori i izgubi svoja svojstva, tako da se ne može reći za lijek koji sadrži malu količinu alkohola da je opojan, a opojnost je pravni razlog (illet) zabrane alkohola. Ako piće izgubi to svojstvo, prestaje razlog za njegovu zabranu. Rekao je Hatib eš-Šerbini (učenjak šafijskog mezheba): ”Predmet pravnog sporenja je liječenje čistim alkoholom, za razliku od medicinskih preparata koji sadrže malu količinu alkohola ili alkoholnog rastvora, koje je dozvoljeno koristiti, ako ne postoji alternativni lijek, spravljen od čistih i dozvoljenih tvari. Na temelju toga, dozvoljeno je liječenje nečistim tvarima, kao što je meso zmije, mokraća, i sl., makar to bilo u cilju efikasnijeg i bržeg liječenja, pod uvjetom da takav lijek propiše povjerljiv doktor, ili da onaj koji ga koristi zna za njegovu ljekovitost (Mugni-l-muhtadž, 5/518).
U rezoluciji Akadamije islamskog prava, koja djeluje pri Rabiti, stoji:
”Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg Poslanika, sallallahu ‘aljehi ve sellem. Akadameija islamskog prava je na svojoj XVI sedmici, održanoj u Mekki u periodu od 21. – 26. 10. 1422. H.g / 05. – 10. 1. 2002. godine, nakon razmatranja prispjelih studija i rasprave na temu ”Upotreba lijekova koji sadrže alkohol i drogu”, a na temelju općih šerijatskih principa ”Šteta se otklanja”, ”Veća šteta se otklanja manjom štetom”, ”U nuždi su dozvoljene zabranjene stvari”, donio je sljedeću rezoluciju:
1. Nije dozvoljena upotreba čistog (samog) alkohola u svrhu liječenja, na osnovu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Allah vam nije dao lijek u onome što vam je zabranio.” (Buharija). ”Allah je dao bolest, i za svaku bolest je dao lijek. Liječite se, ali ne sa onim što je Allah zabranio.” (Ebu Davud, Ibn Suni i Ebu Nua’jm). Kada ga je Tarik ibn Suvejd pitao za korištenje alkohola kao lijeka, rekao je: ”To nije lijek, nego otrov.” (Ibn Madže, i Ebu Nua’jm).
2. Dozvoljena je upotreba lijekova koji sadrže mal procenat alkohola (alkoholni rastvor), u skladu sa zahtjevima i potebama farmaceutske industrije (nužna količina alkhola u lijkovima), pod uslovom da te lijekove propiše povjerljiv doktor, kao što je dozvoljeno upotreba alkohola kao dezinfekcionog i antibakterijskog sredstva, u kremama, mazama i mehlemima.
3. Akademija poziva farmaceutske firme i firme koje se bave uvozom lijekova u muslimanskim državama da, koliko je to god moguće, odstrane alkohol iz lijekova i zamjene ga drugim dozvoljenim sredstvima, kao što poziva muslimanske doktore da, koliko je to također moguće, izbjegavaju propisivanje lijekova koji sadrže alkohol. (Rezolucija br.94, 6/16.).
Rezoluciju sa sličnim zaključcima usvojila je i Akademija islamskog prava koja djeluje pri Organizaciji islamske konferencije. (Rezolucija br. 24, 11/3).
Dr Muhamed ibn Salih el-Munedžid
Pripremio: Semir Imamović – saff.ba