Utjecaj interneta i društvenih mreža na djecu i adolescente

“Dijete je mehka ilovača koju oblikujemo načinom ophođenja prema njemu.” (Muhammed b. Abdurrahman el-Arifi, Uživaj u životu)

Na osnovu istraživanja došlo se do zaključka da djeca u ranom djetinjstvu provode previše vremena za električnim uređajima, kao što su televizija, telefon, tablet, kompjuter ili laptop. Čak i djeca od dvije godine, svoje slobodno vrijeme iskorištavaju uz ove uređaje. Svjesno ili nesvjesno, roditelji doprinose tome. Takvo dijete zna da koristi tablet i telefon, gledajući slike ili neki drugi sadržaj do kojeg lahko dolazi.

Uveliko tome doprinosi i zauzetost roditelja. Razlog za to jeste što oba roditelja rade i djeca većinu svog vremena provode u vrtićima i školama. Nakon napornog radnog dana, roditelji se vraćaju kući umorni i tih nekoliko sati koje bi trebali provesti sa svojom djecom, oni moraju provesti u odmoru. Ako roditelj zanemari svoje dijete i ne posveti dovoljno vremena njegovom odgoju, i ako dozvoli da okolina, internet, televizija i društvene mreže, odgajaju dijete, posljedice mogu biti nesagledive.

Abdullah Nasih el-Ulvan u knjizi Odgoj djece u islamu kaže da su djeca sklona igri i zauzetosti raznim aktivnostima, kao što je sport. Roditelji su dužni da njihovu sklonost igri i znatiželju na pravi način iskoriste i usmjere. On također ističe da korištenje interneta i TV-a ne mora nužno da bude negativno, jer korištenje ovih uređaja ima i pozitivnu stranu. Recimo, ako roditelj bira što će dijete gledati i slušati, posebno ako se to tiče vjerskih i obrazovnih sadržaja, nesumnjivo je da nema smetnje u tome da dijete u toku dana u određeno vrijeme može da pogleda izabrani sadržaj. Ali, veliki problem predstavljaju sadržaji koji se nude djeci na televiziji i internetu. Danas se većinom oni zasnivaju na nasilnim sadržajima koji opterećuju mozak djece i izazivaju isto tako nasilno ponašanje kod njih.

Doktor Ćatić ističe da je izloženost djece televiziji samo prividna razonoda, ali da je to zapravo usvajanje poruke koja ulazi u psihu mladih. (Porodična pedagogija) Zato je neophodno da svaki roditelj, posebno u ranom djetinjstvu, ako je dijete već izloženo internetu, bira djetetu sadržaj koji će ono gledati, uz to šta će i roditelj gledati. Dok je dijete u sobi gdje je upaljen televizor, svjesno ili nesvjesno će da sluša i čak gleda ponuđeni program, iako je taj sadržaj bio namijenjen za punoljetne osobe. Zato bi bilo poželjno da roditelji više vremena provedu sa djetetom i da televizor ne bude upaljen. Tih nekoliko sati koje provedu sa djecom potrebno je da razgovaraju o njima bitnim stvarima i savjetuju svoju djecu, da to bude kvalitetno provedeno vrijeme.

Doktor Ćatić u svojoj knjizi Porodična pedagogija kaže da je lični primjer roditelja najbolje sredstvo odgoja djece. Jer, primjer roditelja utječe na psihu i odgoj djeteta, pozitivno a i negativno. Zato roditelj treba strogo da vodi računa o ličnom ponašanju. Najbolje bi bilo kad roditelj ne bi koristio mobitel ili drugi uređaj dok je u prisustvu djeteta. Dijete će primijetiti da roditelj više vremena želi provesti s njim.

Internet je jedan od najvećih izazova sadašnjice, a njegov utjecaj može biti pozitivan ili negativan, ali pored njega također i izbor knjige ili časopisa koje dijete čita predstavlja isto tako svojevrstan izazov u odgoju djeteta. Dobro bi bilo kada bi roditelj pročitao sadržaj koji dijete želi da pročita. To će doprinijeti samom razvoju djeteta, a i njegovom osjećaju samopouzdanja, dijete će postati svjesno da roditelj poklanja veliku pažnju njemu i njegovom mišljenju.

Društvene mreže

Najčešći korisnici društvenih mreža jesu adolescenti, uzrasta od 12 do 18 godina. Adolescenti, između ostalog, društvene mreže koriste kao međusobni način komuniciranja.

Profesor Ahn u svom članku The effect of Social Network Sites on Adolescents’ Social and Academic Development: Current Theories and Controversies (2011) kaže da djevojčice 1,6 puta više koriste društvene mreže nego dječaci. Također on kaže da su neke osobine kod djece, kao što su stidljivost i samopouzdanje, povezani sa ponašanjem na društvenim mrežama, to jest da adolescenti koji su stidljivi ili imaju manje samopouzdanja više koriste društvene mreže, kako bi stekli prijatelje i lakše komunicirali sa svojim vršnjacima. Na osnovu ovog istraživanja došlo se do zaključka da ovi adolescenti najčešće stupaju u kontakt sa strancima, zbog anonimnosti razgovora i nepoznavanja te osobe, adolescent lakše priča o sebi i lakše se obraća strancu nego nekoj bliskoj osobi.

Društvene mreže također mogu predstavljati jedan vid virtualnog nasilja između mladih osoba. Prof. dr. Gordana Buljan-Flander ističe da tekstualna ili video poruka, širenje nasilnih i uvredljivih komentara na račun vršnjaka, fotografija ili poziv, predstavljaju eventualnu opasnost za zlostavljanje ili uznemiravanje mlade osobe. (cybermed.hr) Ovo je razlog zbog kojeg roditelji trebaju više pažnje da posvete djeci i adolescentima. Roditelji treba da kontroliraju njihove razgovore na internetu, odnosno s kim dijete stupa u razgovor preka chata ili s kim se sastaje i s kim razgovara.

Kada roditelji nemaju dobar kontakt sa svojom djecom ili su prestrogi prema njima, ili ne razgovaraju sa djecom, u tim situacijama postoji veća mogućnost da će dijete stupiti u kontakt sa strancem, a samim tim dovesti sebe u veoma opasnu situaciju. Profesor Ahn naglašava da za adolescente koji češće koriste internet i socijalne mreže postoji veća šansa da će postati depresivni, više će se osamljivati i imat će uzak krug prijatelja, što može dovesti i do fatalnih posljedica, kao što je samoubistvo. Ovo je još jedan negativan način korištenja interneta ili neke društvene mreže, kao što je Facebook, WhatsAap, Viber ili Instagram.  

Savjeti

“Na grešku ukaži u nekoliko riječi, a nemoj držati predavanja.”  (Abdullah Nasih el-Ulvan, Odgoj djece u islamu)

• Napravi ugovor sa svojim djetetom. Korištenje telefona, tableta, televizora ili nekog drugog električnog uređaja duže od pola sata za djecu predstavlja opasnost, stvara ovisnost i zbog toga je teško poslije djetetu uskratiti neki od tih uređaja. Teško je dijete ograničiti na pola sata korištenja interneta, zato je neophodno primijeniti neke druge metode koje bi bile uspješne kod djece.

Jedan od tih načina jeste da roditelj i dijete naprave jedan zajednički ugovor, u kojem bi bili izneseni i uvjeti i od roditelja, a i od djeteta. Ugovor bi se sastojao od pravilnika koliko dugo bi dijete smjelo koristiti ili telefon ili gledati televizor ili neki drugi uređaj, nikako oba u isto vrijeme. Uz to, neophodno je da roditelj također zna šta dijete gleda na tom uređaju, da li je to prikladno njegovom uzrastu.

Nakon što bi zajednički napravili taj ugovor, potrebno je da ga obje strane potpišu, kako roditelj tako i dijete, da bi ono shvatilo važnost ugovora. Ukoliko se dijete ne pridržava obaveza iz ugovora, potrebno je da bude i kažnjeno. Naprimjer, kazna može biti da dijete naredni dan ne može koristiti tablet ili neki drugi uređaj.

Na početku ovo može izazivati iritantne reakcije kod djece, kao što je plač ili neki drugi način izražavanja negodovanja, ali je neophodno da roditelj ostane pri tom stavu i da ne popušta. Vremenom će dijete shvatiti da ne može duže od pola sata da gleda televizor.

• Plan i program za narednu sedmicu. Pored prethodno navedenog ugovora, roditelj svake sedmice treba napraviti plan i program za narednu sedmicu. Naprimjer:

– Da zajedno sa djetetom odabere knjigu koju treba da pročita u toku te sedmice. Na kraju sedmice razgovarati o toj knjizi. Ovim načinom kod djeteta se povećava samopouzdanje, a i ljubav prema knjigama.

– Roditelj i dijete treba da zajedno izaberu ciljeve koje bi u toku sedmice željeli da ostvare, kao naprimjer, da dijete jedan dan u sedmici pomaže u kućnim poslovima.

–  Napraviti plan šta bi voljeli da jedu u toku te sedmice (kao nagrada za ono što budu uspješno uradili).

–  Roditelj treba isplanirati barem jedan ili dva izlaska (u park, igraonicu…) u toku sedmice sa svojim djetetom.

–  Ako dijete već zna pisati, neka svaki dan napravi plan i program za naredni dan, i to je veoma koristan način za učenje. Dijete će da podijeli svoje obaveze, kad radi zadaću, kad gleda televizor, kad ide napolje da se igra, kad i koliko će da pročita dio knjige…

–  Roditelj treba ispuniti vrijeme svog mališana, neka ono bude zauzeto raznim aktivnostima da bi izbjegli korištenje interneta i ostalih uređaja koji su štetni za dijete.

Savjeti koji su bitni za roditelje, ali i za djecu

• Ograničiti korištenje interneta. (Dijete smije maksimalno pola sata da koristi jedan od električnih uređaja.)
• Roditelj treba da bude zainteresiran za sadržaj koji dijete gleda.
• Dijete smije gledati televizor ili tablet samo u prostoriji u kojoj je roditelj, a nikako u svojoj sobi.
• Objasniti djetetu negativne posljedice korištenja interneta.
• Ukazati na to da stranac na internetu nije prijatelj i da ne smije razgovarati sa tim osobama.
• Objasniti koje su posljedice kada dijete šalje poruku ili stavlja sliku na internet.
• Kvalitetno iskoristiti slobodno vrijeme djeteta.
• Upisati dijete na razne sportske aktivnosti.

“Zašto dijete vrlo brzo nauči da vatra gori? Jer vatra to uvijek čini. Ali mama koja jednom tuče, jednom prijeti, jednom podmiće, jednom plače, jednom zabrani i zatim odmah dopusti, mama koja ne održi ono čime prijeti, mama koja ne prisiljava na poslušnost nego samo priča, mama, dakle koja jednom riječju ‘jednom čini ovo, drugi put čini ono, a treći put nešto treće’ – ona ne posjeduje snažnu odgojnu metodu kakvu ima vatra.” (Prof. dr. Refik Ćatić, Porodična pedagogija)

Piše:  Mr. sc. Admira Suljagić, dipl. pedagog-psiholog
www.el-asr-com