Kada posmatramo sistem cirkulacije u našem tijelu, a koji uključuje srce, krvne sudove i pluća, možemo uvidjeti da je to jedan izuzetno složen sistem. Komponente sistema cirkulacije snabdjevaju približno 100 triliona ćelija u ljudskom tijelu, jednu po jednu. Središte ovog sistema je srce. Srce, sa svoja četiri osnovna dijela, u različite dijelove našeg tijela pumpa svježu i iskorištenu krv, tako da pri tom ne dolazi do mjesanja te dvije vrste krvi. Ako se pridodaju još i bubrezi, koji su na izvjestan način zaduženi za čistoću krvi, zatim gušterača, koja regulira nivo šećera u krvi jačim ili slabijim izlučivanjem glukagona, odnosno insulina, zatim jetra, koja održava hemijski sastav krvi pod kontrolom, te razni učesnici imunološkog sistema u krvi, pred nama se pojavljuje zapanjujuća struktura.

Svaki dio ovog komplesnog sistema je u savršenom skladu i svi su oni jedan s drugim uvezani na najbolji način. Svi ti skladni elementi služe zajedničkoj svrsi i ako bi samo jedan dio nedostajao, čitav sistem bi pao, te bi to prouzrokovalo smrt dotične osobe. Zapitajmo se da li su ovi dijelovi ljudskog organizma mogli sami od sebe nastati, kako neki tvrde, da vrše ovako složene, i za tijelo, neophodne funkcije. Kako su ovi dijelovi znali da će jedan od drugog zavisiti, pa su nastajali jedan po jedan i uvezivali se u jedan organizam.

Srce bez pluća, koja krv čiste od karbondioksida i obogaćuju kiseonikom, ne može održati živim naše tijelo duže od jedne minute. Slična se zapažanja mogu napraviti kad bi se u zamisli isključile neke druge komponente ovoga sistema. On počinje funkcionirati tek sa istovremenim uključenim svim svojim komponentama.

To je još jedan primjer koji nam pokazuje savršenost stvaranja, primjer koji pokazuje neuporedivu moć i znanje Onoga Koji stvara ljude, Allaha dz.s. , Stvoritelja svih svjetova
____________________________________________________

Sistem koji nema potrebu servisiranja: ljudska jetra

U ljudskom tijelu postoje dva krvna suda koji dovode krv do jetre: arterije jetre i vratna vena. Ova dva krvna suda se kroz jetru odvajaju na tanke grane koje idu putevima što liče na otškrinuta vrata. Uz pomoć ovih sudova, kroz jetru u minuti prođe po 1,5 litara krvi.

To znači da u toku jednog sata prođe 90 litara krvi, a u toku jednog dana 2160 litara krvi. Osim toga , u toku 70-ogodisnjeg prosječnog ljudskog života, u jetru, putem ishrane, uđe 1,5 tona proteina i 12,5 tona ugljenog hidrata. Ovaj se sistem, koji neprastano radi, može zamisliti u vidu jednog velikog postrojenja ili ogromne rafinerije, opremljene sistemima komande pod kontrolom kompjutera.

Zamislimo da ova rafinerija radi neprastano 24 sata. Da, povrh toga, mora, bez pauze, nastaviti raditi i naredni dan. Sasvim je prirodno da pomislimo kako će postrojenja ove rafinerije imati potrebu za povremeno repariranje.

Da je predhodno spomenut sistem doista jedna rafinerija ili moderni razvijeni aparat, onda bi se jednom sedmično aparat morao zaustaviti na nekoliko sati, da bi se pregledao da li ima oštećenih dijelova. Međutim, to nije slučaj i za našu jetru. Uzvišeni je Allah dz.s. našu jetru stvorio na način da ovaj težak proces može obavljati bez prestanka.
______________________________________________________

NAŠI BUBREZI – FILTER ZA ŽIVOT

Bubrezi su izuzetni organi u našem organizmu, od kojih nam zavisi život. Mnogi hemijski procesi ispuštaju toksične supstance i otpad u naš krvotok. U slučaju da se ne odstrane, prouzrokovali bi nam ozbiljne probleme, pa čak i smrt. Takav otpadni materijal mora se neprestano filtrirati i uklanjati. Filtriranje je jedna od glavnih funkcija bubrega.

Ali kako ovi mali organi mogu prepoznati, izdvojiti i ukloniti štetne supstance, a u isto vrijeme osigurati da vitalni elementi opstaju i hrane tijelo? Ljudi, normalno imaju dva bubrega, po jedan smješten sa obe strane kičme, u donjem dijelu leđa. Bubreg je žljezdani organ koji izlučuje mokraću i po obliku nalikuje na zrno graha. Svaki bubreg je dugačak po 10 cm, širok 5 cm, a debeo 2,5 cm. Težak je otprilike 120 do 200 grama. Tečni dio krvi, prolazeći kroz bubrege, prečišćava se oko 50 puta na dan.

Bubrezi upravljaju kretanjem cjelokupne tečnosti u organizmu, pa se tako u 24 h filtrira ukupno oko 180 litara tečnosti. Devedeset devet pošto tečnosti vraća se natrag u krvotok, dok se oko 1,5 litre vode i rastvorenih otpadnih materija u urinu izbaci u toku svakog dana.

Nefron je osnovna jedinica za filtriranje. U svakom bubregu ima preko milion nefron. Cjevasti sistem, koji se nalazi u svakom pojedinačnom nefronu, u prosjeku je dugačak oko 3 cm i širok samo 0,05 mm. Pa ipak, kada bi bilo moguće rasplesti sve tubuluse jednog bubrega, njihova dužina bi bila 30 kilometara.

Bubrezi imaju izuzetnu ulogu i u kontroli krvnog pritiska. Kad god arterijski pritisak padne na niske vrijednosti, bubrežne ćelije (jukstaglomerularne) luče u krv supstancu zvanu renin. Ova supstanca u složenom procesu djeluje na više načina povećavajući krvni pritisak. Dovodi do suženja arterija i povećanja otpora protoku krvi čime se poveća pritisak. Zatim, djeluje direktno na bubrege smanjujući izlučivanje soli i vode, čime se poveća zapremina krvi i krvni pritisak.

Pored ove nezamjenljive funkcije, bubrezi održavaju stalni vodeni i mineralni sastav unutrašnje sredine. Bez regulisanja ove tečne sredine u kojoj se ćelije kupaju, a hranljive materije i kisik transportuju, ćelije bi izumrle.
___________________________